NAŠ PUT JE EU, ALI SE UZDAMO U NAŠE SNAGE: Srbija, uprkos svim preprekama Brisela, neće menjati državni kurs

M. STANOJKOVIĆ

27. 06. 2022. u 07:45

NAŠ evropski put moramo da nastavimo i da se uzdamo najviše u naše snage, a kada ćemo postati članica EU zavisi od političke i geopolitičke situacije.

НАШ ПУТ ЈЕ ЕУ,  АЛИ СЕ УЗДАМО У НАШЕ СНАГЕ: Србија, упркос свим препрекама Брисела, неће мењати државни курс

Foto AP

Videlo se da se status kandidata može dobiti i da niste ništa uradili u smislu priprema za članstvo, a da oni koji su mnogo više učinili, kao Severna Makedonija, Albanija i BiH, ne dobiju ništa.

Ovo je juče poručio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, odgovarajući na pitanje da li je saglasan za stavom ministarke za evropske integracije Jadranke Joksimović da bi Srbija za pet do sedam godina mogla da bude članica EU. On je kazao da je realista, ali da ministarka dobro zna odnose u Uniji.

- Nisam optimističan, naš put jeste evropski i pokazali smo da možemo svojim radom, opstajući i ostajući na evropskom putu, čuvajući tradicionalna prijateljstva, da zemlju menjamo do nepreznatljivosti - rekao je Vučić.

- Važno je ipak, da verujemo u sebe i da ne mislimo da će neko drugi nešto da nam pokloni.

Joksimovićeva je ranije istakla da je sigurna da je članstvo Srbije u EU izvesno, a da je samo pitanje okolnosti, vremena i naše spremnosti da se to dogodi, kao i da računa da će se u pomenutom periodu to i obistiniti. Ona je navela da u procesu pridruživanja, Srbija ubedljivo prednjači u regionu i da je politički u redu da podrži razvoj čitavog regiona.

Uprkos jasnoj poruci državnog vrha da Srbija ostaje na evropskom putu, poslednji postupci Brisela - kada naša zemlja nije otvorila novi klaster, dok zemlje u regionu nisu dobile status kandidata ili započele pregovore - svojevrsni su vetar u leđa evroskepticima.

Lideri EU poručuju da računaju na Zapadni Balkan, ali su tu i novi uslovi i pritisci, kojih nije bilo u utvrđenom pregovaračkom okviru. Sada se od nas horski traži da se priključimo sankcijama protiv Rusije, a sve glasnije i da priznamo tzv. Kosovo da bismo nastavili evrointegracije.

Foto Tanjug

Kako za "Novosti" objašnjava saradnik Instituta za evropske studije prof. dr Slobodan Zečević, za nas bi bilo lakše ukoliko bi se na jesen situacija u Ukrajini razrešila, jer bi onda nama bio olakšan put u EU, budući da se ne bismo suočavali, uz pritiske da priznamo nezavisnost Kosova, i s tim da uvedemo sankcije Rusiji.

- Geopolitički element je postao presudni faktor - navodi Zečević.

- Ipak, to što je Ukrajina dobila status kandidata, ne znači i da će vrlo brzo biti primljena u EU. Ipak, ona je preskočila mnogo etapa i nije ispunila suštinske kriterijume za dobijanje statusa kandidata. Što se nas tiče, najviše komplikuje činjenica da se od nas traži da priznamo nezavisnost Kosova, a da srpski narod, bez obzira na to, treba da izađe i na referendumu se izjasni o EU. Realnije bi bilo kiparsko rešenje, da se pregovori o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine nastave, a da mi u međuvremenu budemo primljeni u EU, nego činjenica da nas neko uslovljava priznanjem Kosova, jer, šta će naš narod na to da kaže.

I poslednja istraživanja pokazala su da velika većina građana ne bi priznala Kosovo u zamenu za EU, kao i da je podrška evrointegracijama značajno opala, što potvrđuje i Zečević:

- Podrška je opala jer ljudi taj proces vide kao nerealan, da nema nikakav pozitivan ishod. Da predugo traje, a da nam se stalno postavljaju novi uslovi koje mi ne možemo da ispunimo. Građani smatraju da je to jedno zavaravanje, ali ipak treba imati u vidu da mi pripadamo evropskoj civilizaciji, da bi dobrobiti za nas bile mnoge, s tim što ljudi to ne doživaljaju na prvu loptu tako, jer samo vide uslovljavanja.

SAMO 20 ODSTO ZA ULAZAK

ISTRAŽIVANjA javnog mnjenja iz maja pokazala su da je čvrsto za ulazak u EU opredeljeno samo 20 odsto građana Srbije. Od anketiranih, 30 odsto se jasno protivi ulasku, dok se ostali kolebaju u svom stavu.

PICULA PIŠE NOVU STRATEGIJU

EVROPSKI parlament imenovao je hrvatskog poslanika Tonina Piculu za izradu nove strategije proširenja Evropske unije.

- Ono je važno i za Hrvatsku, jer dok god na svim svojim granicama ne budemo imali druge članice EU, nećemo moći u potpunosti da koristimo sve mogućnosti našeg članstva - istakao je Picula. - Nužno je da članice EU počnu da ispunjavaju svoje obaveze prema kandidatima koji ispunjavaju uslove koji su pred njima postavljeni.

* * * * * * * *

Posle nedavne odluke da Ukrajina i MoldavijA praktično preko reda započnu evrointegracije

Ratni sukob, kao ulaznica za Brisel?!

NIJE istina da Ukrajina i Moldavija ne idu preko reda u evropskim integracijama. Započinjanje ovog procesa, kao i sam proces, takođe je jasno utvrđen pravilima koja su, u ovom slučaju, blago rečeno, prekršena. Ispada da ulaznicu preko reda predstavlja rat, koji je sam po sebi užasna stvar, ali nije preduslov niti zalog da integracije mogu da se ubrzaju.

To što iz Brisela, Pariza i Berlina poručuju da kandidatura nema neku ulogu, jer ima još mnogo puta da se pređe, ne znači mnogo samo po sebi, bar iz dva razloga. Prvi je - da su i nama tako gledali kroz prste, započeli bismo ranije pregovore, pa bismo, možda, već bili i članica.

Foto AP

Drugi - ko garantuje da se Ukrajini neće ubrzavati proces, isto tako kao što je ubrzan i njegov početak?

Podsetimo na neke datume. Još na samitu u Solunu 2003. godine Zapadnom Balkanu je potvrđena evropska perspektiva. To "potvrđivanje" i dalje traje. Srbija je, konkretno, sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala 2008, dok je Evropska komisija pozitivno mišljenje dala u oktobru 2011. Bilo je potrebno čekati do marta 2012, da ga prihvati Evropski savet. Dakle - pet meseci. U slučaju Ukrajine taj rok je trajao - pet dana. Od ideje da bi Ukrajina i Moldavija mogle da budu kandidati, prošlo je pet meseci. Za Srbiju, to je trajalo devet godina.

Krenulo je, zatim, poznato otvaranje poglavlja, a tu ima posla bar do 2035. godine, kako procenjuju neki obavešteni analitičari. Ako Kijev bude ovako brzinski trčao kao i u prethodnim etapama, stići će do EU daleko pre nas.

Šta tek reći u slučaju Severne Makedonije. Oni su status kandidata dobili još 2004, a pregovore još nisu ni započeli! Kočili su ih Grčka, Bugarska, što zbog imena, što zbog istorije. Kad je neko, poput zemalja Beneluksa ili Danske, hteo da ukoči Ukrajinu, lideri Francuske, Nemačke i Italije odmah su otišli u Kijev da bi ih simbolično naveli na to da promene mišljenje. U Skoplje u vreme raznih sporova tako nisu putovali.

Neminovno se nameće pitanje zašto, kad su mogle Ukrajina i Moldavija, i Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata, šest dugih godina posle aplikacije, naspram ukrajinska četiri meseca? I u njoj je bio rat.

Teško je zamisliti da su stanje ljudskih prava i ostali evropski normativi više odmakli u Moldaviji nego u Bosni koja, ako ništa drugo, ima bar teritorijalnu celovitost.            G. Čvorović

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (4)

BORIŠA SIMANIĆ ŠOKIRAO SVE! Evo šta je izjavio reprezentativac koji je izgubio bubreg igrajući za Srbiju (VIDEO)