NIKO NEĆE U FIZIČARE I MATEMATIČARE: Na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo slobodno oko 1.700 mesta
PRVI upisni rok na univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Srajevu pokazao je da za studijske programe matematike i fizike nema interesovanja.
Foto: M. Regoje
Fiziku i matematiku na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao, dok je na Univerzitetu u Banjaluci troje studenata upisalo fiziku, a na Prirodno-matematičkom fakultetu na nekoliko smerova ukupno je upisano samo 80 studenata od 155 planiranih.
Nakon prvog upisnog roka, na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih oko 1.700 mesta. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mesta. Slična je situacija i u Banjaluci, gde je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano je njih 1.685.
Dragan Gnjatić, predsednik Sindikata obrazovanja RS, kaže da očigledno teški studijski programi matematike i fizike i mala satisfakcija kad se završe glavni su razlozi katastrofalnog odziva srednjoškolaca za te programe.
- Plata profesora i nastavnika matematike i fizike takođe je mala. Pod hitno se moraju uvećati primanja, ali i da se ponude stipendije kako bi se privukli srednjoškolci na te studijske programe. Definitivno matematičari i fizičari odlaze. To su poslovi veoma traženi u inostranstvu i plaćeni nekoliko puta više nego kod nas - kaže Gnjatić.
S druge strane, Milanka Babić, profesor na Katedri za srbistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je mnogo razloga zašto je na većini fakulteta u Srpskoj iz godine u godinu sve manji broj studenata, a posebno za nastavnički kadar.
UPISUJU SAMO ENTUZIJASTI
TAKO se u poslednje vreme na pomenute smerove upisuju uglavnom entuzijasti koji i pored svega vole tu profesiju.
- Razlog za slabiji upis, naravno, leži i u kvalitetu nastave i profesorskog kadra, neosavremenjavanju studijskih programa i sadržaja predmeta, tako da visoko obrazovanje Srpske vapi za kompletnom reformom - zaključila je Milanka Babić.
- Prvi i osnovni razlog jeste što se odnos mladih prema studiranju generacijski promenio - mladi traže načine da što lakše stignu do diplome i veliki broj odlazi na raznorazne privatne fakultete koji se, ako ćemo pošteno, mnogo lakše i brže završavaju nego državni - ističe Babićeva.
Ona dodaje da je velika ponuda i mnogo slobodnih mesta na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu, kao i na univerzitetima u Sloveniji i Austriji, u gradovima koji nude mnogo kulturnih i sportskih dešavanja, kakvih nema u malim sredinama, a mladost upravo to traži da se ne oseća skučeno i ograničeno.
- Taj problem je posebno izražen na fakultetima lociranim po malim mestima. Eto, na primer, Opština Pale za skoro 30 godina skoro ništa nije učinila da život studenata bude sadržajniji - kaže Babićeva.
Prema njenim rečima, jedan od razloga za izbegavanje nastavničkih studijskih programa jeste i što je ta profesija na svaki način omalovažena - lošim statusom profesora u društvu, platama ponižavajućim za visokoobrazovani kadar, do penzije istim, ako se uopšte zaposle, u sistemu uravnilovke u kojem ne postoji mogućnost napredovanja u karijeri.
Preporučujemo
SVI BI DA BUDU PSIHOLOZI I STOMATOLOZI: Konačni podaci o upisu na fakultete 20. jula
09. 07. 2022. u 09:56
MINISTAR RUŽIĆ NA PRAVNOM FAKULTETU: Sve više maturanata želi da studira u Srbiji
28. 06. 2022. u 20:18
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)