POSLE "BREGZITA" - "BRITERN": Velika Britanija i EU se sve više ponovo zbližavaju usled turbulentnih događanja u svetu

Hoće li posle "bregzita" da usledi "britern"? Koliki su izgledi da se Velika Britanija vrati u evropsko jato, iz koga je odlepršala pre šest godina?

ПОСЛЕ БРЕГЗИТА - БРИТЕРН: Велика Британија и ЕУ се све више поново зближавају услед турбулентних догађања у свету

Foto Pixabay free images

Potezi koje zvanični London povlači u poslednje vreme pokazuje da ljubav s Briselom ponovo cveta, u trenutku kada Stari kontinent pokušava da zbije redove usled turbulentnih svetskih događanja.

EU i Velika Britanija su pokazale jedinstvo kada je reč o odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Danske i Grenlanda. Premijer Kir Starmer stoji rame uz rame sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, i pored toga što su London i Vašington stari saveznici. Britanija je ovoga puta odabrala tabor međunarodnog prava.

Veliki korak napred ka novom zbližavanju Brisela i Lodona dogodio se na samitu u maju prošle godine čiji je cilj bio redefinisanje političkih odnosa i utvrđivanje konkretnih oblasti za jačanje saradnje. Usvojena je zajednička deklaracija, uz radni dokument koji predviđa okvir približavanja u dvadesetak sektora, uključujući i odbranu, sajber bezbednost, energetiku, trgovinu, mobilnost mladih, pravosuđe. Iako se nisu menjali postojeći pravni sporazumi, samit predstavlja važan politički korak ka pragmatičnijem približavanju Brisela i Londona.

Kada je reč o poljoprivredi, posgignut je dogovor da treba uspostaviti zajednički sanitarni i fitosanitarni prostor koji treba da omogući da velika većina proizvoda životinjskog i biljnog porekla slobodno cirkuliše bez sertifikata i kontrola, što bi trebalo da znatno olakša rad firmama, izbegavanjem graničnih provera i olakšavanjem trgovine prehrambenim proizvodima.

URUŠEN BDP

Procene pokazuju da je britanski BDP danas za oko 6 do 8 odsto manji nego što bi bio da je zemlja ostala u EU. Najveći optimisti ovu brojku spuštaju do 4 odsto. Kada je reč o trgovini, ukupne izvozne i uvozne aktivnosti procenjuju se na oko 12 do 15 odsto niže u odnosu na scenario bez "bregzita". EU je i dalje najveći trgovinski partner Velike Britanije. Oko 42 odsto britanskog izvoza i oko 51 odsto uvoza još uvek zavisi od trgovine sa EU.

Dokument o zajedničkom razumevanju predviđa i da se razmotri mogućnost uključivanja Velike Britanije u unutrašnje tržište električne energije EU. Dve strane su zaključile i novo "Partnerstvo za bezbednost i odbranu“, koje predstavlja politički okvir za jačanje saradnje u ovom domenu, uključujući redovan dijalog, strateške konsultacije, mogućnosti industrijske kooperacije, kao i razmatranje učešća Ujedinjenog kraljevstva u evropskim odbrambenim inicijativama.

London vodi ozbiljne pregovore za uključivanje u evropski program industrije za odbranu (SEJF) "težak" 150 milijardi evra. Ovaj program podrazumeva davanje prioriteta evropskoj proizvodnji pri nabavci naoružanja. Kredit zainteresovanima se odobrava ukoliko je najmanje 65 odsto komponenti proizvedeno na evropskom tlu. Britanija sada pokušava da se tu uključi u prodaju. Francuska je skeptična zbog zaštite svoje industrije, ali sve ostale zemlje se praktično slažu. Brisel je zatražio kotizaciju od Londona u visini od 4 do 6 i po milijardi, s druge strane Lamanša su ponudili dve milijarde, pa sada pokušavaju da približe stavove.

Prvi konkretan korak povratka Londona u evropsko društvo dogodio se u decembru, kada su se EU i Velika Britanija dogovorile o vraćanju ove zemlje u program studentske razmene "Erazmus plus", koji je Ujedinjeno kraljestvo napustilo 2021. Od 1. januara sledeće godine, studenti, mladi na obuci i zaposleni u obrazovanju ponovo će moći da učestvuju u ovom programu u cilju studiranja, obavljanja prakse ili stručnog usavršavanja.

Sve ovo govori da je na delu tihi povratak Velike Britanije u evropsko krilo. Kada su Britanci s puno entuzijazma napuštali EU, najpre referendumom održanim pre deset godina, a zatim i definitivnim razlazom 2020, malo ko je pretpostavljao da će pokajanje doći tako brzo. Više sondaža do sada pokazalo je da građani Ostrva većinski žale zbog odluke da napuste EU. Pre godinu dana, 55 odsto se izjasnilo da je izlazak bio greška, a među njima je bilo i 18 odsto onih koji su glasali za "bregzit". Samo 11 odsto smatra da je odlazak iz EU bio uspeh. Prilikom referenduma blizu 52 odsto je bilo "za", a 48 "protiv".

U prilog žaljenju zbog odluke govore ekonomski rezultati. Prema većini relevantnih analiza, "bregzit" je imao veoma negativan uticaj na britansku privredu. Da je i Evropskoj uniji stalo do novog približavanja sa Velikom Britanijom, pokazuje ne samo sporazum o strateškom približavanju, već i to što se Starmer, Makron i Merc u poslednje vreme stalno pojavljuju zajedno. Starmer je nedavno tokom posete Kini priznao da je u britanskom interesu dalje usaglašavanje sa zajedničkim tržištem EU. Teško je zamisliti da bi to u dogledno vreme moglo da rezultira formalnim vraćanjem Lodona među evropske zvezdice, ali sasvim izvesno znači dalje zbližavanje u senci, bez velike pompe.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Istražujemo: Kolika je stvarna rasprostranjenost bolesti zavisnosti od igara na sreću u Srbiji?