PRIČA O SRPSKOJ: Priznanje ruske biblioteke romanu Željka Pržulja
KAD jedna tako velika država kao što je Rusija i najveća svetska književnost, ruska literatura, među dvadeset pet književnih dela iz celoga sveta samo nominuje nekoga iz ovako brojčano malog naroda, to je onda ogroman uspeh i ogromna čast.
Foto V. Danilov
Nešto što samo retki imaju privilegiju. Meni je Bog podario talenat, a ruski prijatelji omogućili da to postignem - rekao je pisac Željko Pržulj čiji je roman "Sami na svijetu" (NB "Istočno Sarajevo") proglašen najboljom knjigom autora van ruskog govornog područja, koja se svake godine bira u organizaciji biblioteke "Vladimir Majakovski" iz Sankt Peterburga.
Rukovodstvo te biblioteke nominovalo je ovaj roman pisca iz Republike Srpske, a glasovi čitalaca doneli mu ovo priznanje, kao - posle Dejana Lučića, tek drugom srpskom autoru tokom trideset godina duge tradicije dodeljivanja nagrada.
- Da u ogromnoj Rusiji poštovani čitaoci mogu da čitaju i spoznaju priču o mom Nonetu, Krsti i Gorkom i svim mojim prijateljima i saborcima, da preko velikog prijatelja svet sazna barem delić istine o stvaranju moje otadžbine Republike Srpske... - nastavio je Pržulj u zahvalnici.
I pravi junaci
SUROVA priča aktera (pred)ratnih događaja, u kojoj su autentično opisane bitke, logori, zavere, NATO bombardovanje, sam život u ratnim uslovima, pored glavnih likova za junake ima i Miloševića, Karadžića, Mladića, Gišku, Arkana, Legiju, Izetbegovića, Tuđmana, Vatikan, masone, ruske dobrovoljce, patrijarhe...
- Sama pobeda u projektu vaše biblioteke "Peterburg čita: biramo najboljeg stranog pisca" krunisala je taj uspeh Srba i Republike Srpske, a meni samom, tokom glasanja, pokazala koliki je patriotizam i ljubav prema otadžbini mojih sugrađana rasutih širom planete. Još jednom hvala biblioteci "Majakovski" i svima onima koji su mi omogućili da budem nominovan i da pobedim.
Na hiljadu stranica romana "Sami u svijetu" opisani su događaji od 1990. do 1996. u Sarajevu ali i u ostatku Jugoslavije, kroz priču o grupi mladih ljudi iz jednog sarajevskog kvarta - od zajedničkih basket utakmica i odlazaka na rok koncerte, preko raspada Jugoslavije i podele grada, ali i njihove podele na tri međusobno zaraćene vojske, do Dejtonskog sporazuma i izlaska Srba iz Sarajeva.
Preporučujemo
"ZORAN GRMAŠ - GRAFIKE" Izložba u Galeriji Akademije umetnosti, 12. januara
09. 01. 2026. u 13:58
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)