IN MEMORIAM - ZORAN GAVRIĆ: MSU doveo među deset najboljih u Evropi
Istoričar i teoretičar umetnosti, univerzitetski profesor i nekadašnji direktor Muzeja savremene umetnosti (MSU) Zoran Gavrić, preminuo je 13. jula 2020.

Arhiva Novosti
U vreme kada kultura i politika sećanja opstaje samo kao oaza u teorijskim raspravama, i kada smo svedoci raznovrsnih istorijskih revizionizama, vredi podsetiti se izuzetnog doprinosa Zorana Gavrića istoriji i teoriji umetnosti kao naučnim disciplinama, ali i njegovog aktivnog delovanja na jugoslovenskoj i svetskoj umetničkoj sceni s pozicije upravnika MSU.
Gavrić je temeljno obrazovanje stekao studirajući istoriju umetnosti i filozofiju na Beogradskom univerzitetu, i potom nastavio stručna usavršavanja u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Italiji i Francuskoj. Još kao student, početkom sedamdesetih, objavljuje tekstove iz istorije, teorije i nauke o umetnosti, što će uz izdavačku delatnost biti njegovo kontinuirano polje delovanja na našoj kulturnoj sceni. Gavrićevi tekstovi o domaćim umetnicima, kao i rasprave i eseji o umetnosti, nosili su pečat velike erudicije, širokog poznavanja teorije, i predstavljali su vrhunske domete srpske i jugoslovenske istorije umetnosti.
Tokom rada u MSU pokrenuo je tri edicije stručnih publikacija: Teorija umetnosti, Poetike srpskih umetnika XX veka, i Srpski umetnički kritičari, koje su i danas nezaobilazna literatura za sve studente istorije umetnosti, ali i poštovaoce moderne umetnosti. Među kapitalnim izdanjima koja je priredio i preveo posebno se ističu publikacije o Marselu Dišanu i Jozefu Bojsu, gde su Gavrićeve uvodne studije pokazale svu raskoš njegovog interpretativnog modela čitanja dela dvojice ključnih umetnika XX veka.
U godini kada nas je Gavrić napustio, MSU obeležava pedeset pet godina od otvaranja zgrade na Ušću. U bogatoj istoriji MSU, Gavrićev rad (zaposlio se 1981), i potom upravljanje Muzejom (1986- 1993) obeležili su osamdesete i prelazak u devedesete godine XX veka. Na čelo institucije Gavrić je došao na predlog Stručnog veća MSU što govori o poverenju kolega u njegovu stručnost i kompetenciju. Ukazano poverenje Gavrić je u potpunosti opravdao.
Na čvrste temelje i modernističke kanone institucije koje je postavio inicijator njenog osnivanja Miodrag B. Protić, i nadogradili potonji upravnici Marija Pušić i Kosta Bogdanović, Gavrić je uneo nove impulse i ideje u programsku i izdavačku politiku MSU. Period druge polovine osamdesetih godina obeležila je intenzivna međunarodna saradnja, i prvi put predstavljanje evropskoj publici dela srpskih umetnika: Koste Hakmana u Parizu, Save Šumanovića u Minhenu i Milene Pavlović Barili u Parmi. Beogradska publika je u MSU u tom periodu pored retrospektivnih izložbi jugoslovenskih umetnika, mogla da vidi i brojne reprezentativne i pravovremeno prikazane međunarodne izložbe (grupa GUTAI, grupa COBRA, Georg Bazelic, Jan Dibec, Alvar Alto, Beri Flanagan, Aterze, itd).

Foto MSU
Gavrić je kao selektor ili koautor predstavljao umetnike iz Srbije i Jugoslavije na značajnim međunarodnim likovnim manifestacijama, a bio je i selektor nastupa Jugoslavije na Bijenalu u Sao Paulu 1987. (umetnica Milica Stevanović), kao i komesar jugoslovenskog paviljona na Bijenalu u Veneciji 1990. (umetnik Branko Filipović Filo).
Zahvaljujući dinamičnim programima i međunarodnoj vidljivosti krajem osamdesetih godina XX veka, Muzej savremene umetnosti je prema anketama i procenama uticajnog časopisa "Kunstforum international" svrstan među deset najboljih evropskih muzeja moderne i savremene umetnosti u Evropi.
To su bili najviši dometi ove ustanove ali i "labudova pesma" uoči devedesetih godina, koje su obeležili jugoslovenski ratovi i raspad države, kao i nasilna smena Gavrića sa mesta direktora januara 1993. i izbacivanje iz institucije aprila iste godine. Usledio je period devastacije institucija kulture u Srbiji, koje su bile prepuštene " slobodnom padu" kako je to slikovito opisao Mileta Prodanović.

Foto MSU
Čitavu deceniju Gavrić je ostao bez stalnog zaposlenja, da bi nakon odbrane doktorata na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2001. započeo akademsku karijeru. Predavao je na Fakultetu primenjenih umetnosti gde je izabran u zvanje redovnog profesora 2005. Takođe, kao profesor po pozivu predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Danas, u vreme društvenih mreža, komentari njegovih nekadašnjih studenata svedoče o tome da je svoje temeljno poznavanje istorije i teorije umetnosti uspeo trajno da prenese generacijama akademaca koje je edukovao.
S velikim pijetetom možemo u zaključku da konstatujemo da nas je napustio jedan od vodećih stručnjaka i najboljih poznavalaca istorije i teorije moderne umetnosti, i najkompetentijih direktora MSU u pedesetpetodogišnjoj istoriji te institucije.

NEVEROVATNA GREŠKA RUSIJE Zelenski: Moskva poslala Ukrajini tela 20 ruskih vojnika prilikom repatrijacije
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da se prilikom repatrijacije tela poginulih vojnika ispostavilo da su 20 onih koje je Rusija vratila kao ukrajinske poginule vojnike, u stvari bili ruski vojnici, a da je jedan bio strani plaćenik.
21. 06. 2025. u 15:10

MUP IZDAO HITNO UPOZORENjE ZA GRAĐANE SRBIJE: Odmah pozovite ovaj broj
SEKTOR za vanredne situacije MUP apeluje na građane da budu savesni pri upotrebi otvorenog plamena i, ako primete požar, da odmah pozovu vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193.
21. 06. 2025. u 15:40

INCEST UNIŠTIO PORODICU: Glumici brat krstio ćerku, a ona ga zavela i rodila mu sina
SLAVNA glumica Greta Skaki u jednom momentu je bila tema svih medija, nakon što je obelodalila da je u romansi sa svojim bratom od tetke Karlom Montegacom. Ova romansa razorila je njenu porodicu, a njih dvoje su se u jednom momentu čak i zakleli na večnu ljubav.
21. 06. 2025. u 10:39
Komentari (0)