PUT KROZ ČITAV VEK: Roman Isabel Aljende "Violeta"
NOVI roman Isabel Aljende "Violeta", u izdanju "Kosmosa", epska je priča koja čitaoce vodi kroz ceo vek istorije Južne Amerike, kroz ekonomski kolaps, diktaturu i prirodne katastrofe, poput zemljotresa i uragana.
Foto EPA
Violeta del Valje, žena čiji život traje stotinu godina i koja je svedok najvećih preokreta 20. veka, dolazi na svet jednog olujnog dana 1920. godine, kao prva devojčica u porodici od petoro bučne dece. Njen život će od početka biti obeležen nesvakidašnjim događajima, kad se talasi Velikog rata još osećaju, i kada španski grip stigne do obala njene južnoameričke domovine takoreći u vreme njenog rođenja. Njena porodica će izaći netaknuta iz te krize, samo da bi se suočila s novom, kada Velika depresija u potpunosti preokrene otmen urbani život kakav je poznavala. Njena porodica gubi sve i prisiljena je da se povuče u divlji i lep, ali zabačeni deo zemlje. Tamo će postati punoletna i pojaviće se njen prvi udvarač...
Violeta del Valje priča priču o svom životu u neimenovanoj južnoameričkoj zemlji u dugačkom pismu upućenom svom unuku Kamilu. Uz svoj život, koji je obuhvatio čak dve svetske pandemije, detaljno opisuje strahote diktature sedamdesetih godina u Južnoj Americi, progone političkih neistomišljenika, ubistva i mučenja, kao i svoje strastvene avanture i velike lične gubitke.
Izuzetno uzbudljiv roman, pun topline svojstvene ovoj velikoj južnoameričkoj književnici.
Isabel Aljende je rođena 1942. godine u Peruu. Detinjstvo i mladost provela je u Čileu.
Između 1953. i 1958. godine živela je u Boliviji i Bejrutu s majkom i očuhom koji je bio diplomata, kao i njen otac. Godine 1958. vraća se u Čile, gde je od 1967. godine počela da gradi svoju bogatu karijeru radeći kao novinar u poznatim časopisima i na televiziji.
Foto promo
Tih godina objavljuje i svoju prvu knjigu. Nakon vojnog udara u Čileu 1973. godine, odlazi u egzil u Venecuelu, a od 1987. godine živi kao imigrant u Kaliforniji. Za sebe govori da je "večni stranac i lutalica".
Književnu karijeru započela je u novinarstvu, u Čileu i Venecueli. Godine 1982, njen prvi roman, "Kuća duhova", postao je jedan od najčitanijih i najintrigantnijih naslova latinoameričke književnosti. Usledili su mnogi drugi, i svi su doživeli međunarodni uspeh. Njena dela prevedena su na četrdesetak jezika i prodata su u više od sedamdeset miliona primeraka, što je čini najprodavanijom spisateljicom na španskom jeziku.
Dobitnica je više od šezdeset međunarodnih nagrada i priznanja.
Najpoznatija dela su joj "Kći sreće", "Portret u sepiji", "Kuća duhova", "Eva Luna", "O ljubavi i senci", "Paula", "Afrodita", "Ostrvo pod morem", "Japanski ljubavnik", "Posle zime", "Majina beležnica", "Tanušna morska latica", "Žene srca moga"...
Preporučujemo
PROBLEMI SVETA: Književnost ne nastoji da bilo šta popravlja
28. 05. 2023. u 16:00
STOGODIŠNjA ISTORIJA BEOGRADSKE FILHARMONIJE: U novi vek sa nasleđem Hristića i Tasovca
10. 06. 2023. u 19:22
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (1)