NAŠ SVETSKI POZNATI I PRIZNATI MATEMATIČAR ZA "NOVOSTI": Hoću nauku sa dušom, u podrumu moje zgrade uz klasičnu muziku

B. Borisavljević

02. 05. 2024. u 07:00

TREBA činiti dobro do iznemoglosti, treba užasnuti svemir dobrotom onako kako smo mi užasnuti količinom zla na svetu. Treba namerno, svaki dan, nekome stopliti dušu. Treba zbuniti svemir. Treba činiti dobro i kad se dobro dobrim ne vraća. Treba, uprkos svemu. Ovim rečima Nikole Tesle, kroz život se vodi profesor Stojan Radenović, naš svetski poznati matematičar i narodni poslanika na listi SNS. U razgovoru za "Večernje novosti" otkriva koji su najbolji potezi vlasti, imamo li opoziciju, da li je imao problema zbog ulaska u politiku, šta treba menjati u obrazovanom sistemu...

НАШ СВЕТСКИ ПОЗНАТИ И ПРИЗНАТИ МАТЕМАТИЧАР ЗА НОВОСТИ: Хоћу науку са душом, у подруму моје зграде уз класичну музику

Foto: D. Milovanović

Profesor Radenović je živi dokaz da skromnost nije za svakoga i da ona lepo stoji samo onima koji bi imali zbog čega biti neskromni. Zatičemo ga ispred zgrade na Vračaru dok hrani mačke. Skroman, blag, odmeren. Iako je već duboko zagazio u osmu deceniju i dalje radi, rešava matematičke "zagonetke" u kabinetu u podrumu zgrade.

- Predsednik Vučić mi je nudio da izaberem kabinet gde ću da radim. Nisam hteo. Po kabinetima je ta salonska nauka, ja to neću. Hoću nauku sa dušom, u podrumu moje zgrade uz klasičnu muziku. Uz radio Beograd. Zaboli me ponekad kad pročitam komentare da sam se prodao, da sam dobio stan u "Beogradu na vodi". A ja nikada nisam ni bio tamo - priča profesor Radenović. - "Beograd na vodi" je reprezent te nove, izgrađene Srbije, uzor i primer kako treba svi da samo mnogo radimo. On simbolizuje našu snagu uprkos teškoćama pred koje nas stavlja taj jaki nepravedni svet. On predstavlja naš prkos neprijateljima kojih mora da bude. Toga moramo biti svesni. I mene to neprijateljstvo, razne rezolucije motiviše da što više radim i možda, nekome može delovati suludo, još učim.

Kaže da ništa posebno ne treba ni da dobije, izuzev kao i svi ostali ljudi koji rade normalno koliko mogu i doprinose. I oni koji urade nešto izuzetno u oblasti kojom se bave ne treba da traže čak i da očekuju da nešto dobiju.

- Jer, Tesla je rekao da je čovek stvoren da radi i da se muči - smatra profesor Radenović. - Dobio sam od prirode sklonost prema matematici, sklonost da utičem na popravku sveta, da volim ljude i da razumem šta nama u Srbiji znače Beograd na vodi, novi putevi i aerodromi, naučno-istraživački parkovi.

Kao najbolje poteze vlasti Radenović navodi sve ono što je izgrađeno i entuzijazam sa kojim se to radi.

- Želja za izgradnjom zemlje u mnogo aspekata, ne jenjava. Ima se utisak da se ta želja povećava, utemeljuje. Imam lični osećaj da što su pritisci i teškoće spolja veće da zemlja jača. I to me raduje. Pošto mi godine idu, mogu da kažem da sam sada miran, mirniji. Kao što je Desanka Maksimović jednom pred kraj života napisala pesmu: "Sad sam mirna".

Ulazak u politiku ga je koštao i nekih prijateljstava. Izbrisali su ga iz imenika. Ne očajava jer su  pokazali da nisu ni bili pravi. Ima i onih koji su ga se setili tek kad je postao narodni poslanik. Kao kod Nušića ređali su se zahtevi - posao za sina, snaju, bolje radno mesto..Kaže da ga stalno razočarava da zaslepljenost materijalnim kod ljudi. Ali, ne zamera jer, jednostavno to razume kao svojstvo pojedinaca. Smatra da kod nas ne postoji prava opozicija, kakva bi trebala da bude po definiciji.

VIŠE OD 14.000 CITATA

Zahvaljujući pored ostalih i profesoru Radenoviću, Univerzitet u Beogradu je 2016. godine ostvario, u svojoj istoriji postojanja, najbolji plasman na prestižnoj Šangajskoj listi, između 201 i 300 mesta. Njegovo ime se nalazilo na listi 100 najuticajnih matematičara sveta četiri godine uzastopno (od 2015 do 2018).

Trenutno ima više od 14.000 citata sa h-indeksom 60. Oko 55 godina se, bez prestanka, bavi istraživanjem i publikovanjem radova. Iako, kaže zvuči paradoksalno, najuspešnija godina u broju objavljenih radova je 2023. kada je, sa svojih 75 godina publikovao 29 SCI radova. Objavio je više od 450 naučnih radova u oko 80 i više naučnih časopisa. Možda je jedan od retkih u istoriji srpske nauke koji ima oko 200 stranih i više od 60 domaćih koautora.

 

- To je politička grupacija koja je konkurisala na izborima dobila od države materijalna sredstva za kampanju, ali nije osvojila dovoljno glasova da bi mogla da formira vlast samostalno ili sa drugom strankom - objašnjava naš sagovornik. - Ona treba da koriguje vlast svojim predlozima i da bude državotvorna, možda čak i više od vlasti. Jer, vlast može da se opusti ako je ogromna, pa da previdi neki državni interes. Naša opozicija ne zadovoljava tu definiciju. Oni su u stvari jedna udružena grupa, za politiku jako nespremnih ljudi, i ako su među njima pojedini i zvanično visoko obrazovani.

Po oceni profesora Radenovića, Srbija ne zaslužuje da ima takvu opoziciju. Citira našeg poznatog advokata, kako kaže mudrog i dobrog čoveka Tomu Filu: "Parlamentarizam predstavlja, sučeljavanje ideja. Kod naše opozicije ideja nema".

Otkriva da su i talentovaniji od njega postigli mnogo manje, jer nisu imali ono što i on u detinjstvu.

- Došao sam iz skromnosti. I danas mi odzvanjaju očeve reči da je najteže biti dobar čovek - priča naš proslavljeni matematičar. - Kada sam video svoj prvi citat u 27. godini, nisam poleteo, ali mi je bilo drago. Kad se to nagomilavalo, ostajao sam na zemlji. Ukočilo me je to, iz moje rodne Dobre vode, podno Radan planine. Ludilo je, kad neki uzlete, umisle. To je osakaćenost rada njihove sive mase. Potrebna nam je mirnoća.

Profesor Radenović je četiri decenije radio sa mladima. Najpre u 14. beogradskoj gimnaziji, kasnije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu i od 2000. godine na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Kaže da nema veće sreće od rada sa mladima. Smatra da su reforme obrazovanja potrebne, ali minimalne. Po njegovom mišljenju nije dobro što su roditelji u tolikoj meri uključeni u rad škole.

- Najvažnije je za učitelje i profesore da vole svoj posao i imaju otklon od materijalnog - smatra profesor Radenović. - Plata je redovna. Možda može da bude veća, ali je pitanje da li treba. Uživao sam dok sam radio sa studentima, đacima. Nije mi padalo na pamet, da sam ja od većine sposobniji, pametniji. To je bogatstvo, kada vidite mlade ljude, koji su naša budućnost. Ima ljudi koji ne mogu sa tim da se pomire, neka sujeta,zavidnost. Često profesor smatra da je on Bog. Treba da mu bude veća radost da nauči neko dete nego sva priznanja i novac. Znam da je velika većina profesora takva.

Naš sagovornik navodi da postoji deset pedagoških principa. Jedan od njih je frontalni rad. Danas većina učitelja i nastavnika otvore dnevnik i prozivaju, a nemaju pravo. To rade, kaže, zato što prosvetne vlasti ne intervenišu. Profesor koji sedne za sto, zapiše i odmah proziva nije, po njegovom mišljenju, pravi profesor. Prekršio je glavni pedagoški princip rad sa celim razredom.

- Pitanje je kakav bih ja bio da sam učio školu po knjigama po kojima deca danas uče. Tako na primer, danas u Srbiji deca koja idu u prvi razred uče matematiku iz tri knjige, a ne znaju da čitaju - smatra profesor. - Možda je to u redu jer su došle nove generacije obrazovanih ljudi i tako smatraju da treba. Ja ne mogu da se setim u kom sam razredu dobio bilo koju knjigu iz matematike. Ali, to podsticanje od strane nastavnika, učitelja je bilo kao štapom i kanapom, ali ključno.

Mišljenja je da je, nekada, mnogo bolje da đaci nemaju knjigu, a imaju igru. Jer, kada je dete prvi, drugi razred osnovne škole ne zna dobro da čita, ali cilj je da zna da se dobro orijentiše, napred-nazad, levo-desno, gore-dole, veće-manje, da uzme običan metar i izmeri dužinu sobe.

- Ne želim da kritikujem jer dolaze nova vremena, nove generacije okrenute prvenstveno materijalnom, a manje ili skoro nikako duhovnom - navodi naš sagovornik.

Radenović kaže da studenti takođe treba da ruše koncept pripremljenog predavanja i da ga svojim pitanjima ožive.

- Nema veće radosti od toga kad oni predavaču pronađu grešku, kada se stvori interakcija na času. To i njih i profesora čini boljim ljudima - smatra Radenović. - Mene je matematika učinila dobrim, boljim čovekom, to osećam. Učinila me je da mnoge stvari razumem. Da nemam sujetu, zavist i halapljivost, to mi je matematika dala.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (7)

OMILJENA DESTINACIJA SRBA: Kako i za koliko para da posetite ovo ostrvo