I VOJNICI KFORA PRELAZE U PRAVOSLAVLJE "Novosti" u Visokim Dečanima: Ovde se susreću zemlja i nebo, vidi da Bog zaista postoji (FOTO)

Драгана Зечевић

12. 04. 2026. u 07:00

OVDE se susreću zemlja i nebo. Ovde se vidi da Bog zaista postoji. Božanska sila je ovde toliko jaka da čovek mora da spozna Boga. Mošti Svetog kralja Srefana Dečanskog čuvaju svetinju i prizivaju znane i neznane, mnogobrojne vernike, a molitva kraj njegovih moštiju daje snagu i vraća radost u život.

И ВОЈНИЦИ КФОРА ПРЕЛАЗЕ У ПРАВОСЛАВЉЕ Новости у Високим Дечанима: Овде се сусрећу земља и небо, види да Бог заиста постоји (ФОТО)

Foto D. Zečević / D. Milovanović

Ovo su samo neke od rečenica koje smo tokom poseta Visokim Dečanima čuli i zabeležili u razgovoru sa vernicima. I to ne samo sa onima pravoslavne vere, već i sa katolicima, muslimanima. Jer, osim poklonika iz svih krajeva naše Srbije, svetinju, koja se nalazi na listi Uneskove zaštićene kulturne baštine, posećuju i turisti iz čitavog sveta.

Ova, jedina svetinja Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, koju i dalje obezbeđuju italijanski vojnici Kfora, osvojila je i njihova srca. Često prisutni na liturgijama, neki od vojnika zaduženih za obezbeđivanje manastira, u protekle više od dve decenije, u njoj su se i krstili. Ali ne samo oni, bilo je tu i Čeha, Norvežana, Amerikanaca, Francuza... Vojnici, ali i diplomate i humanitarci, redom su postajali pravoslavci.

Mošti kraj oltara

Foto D. Zečević / D. Milovanović

RADOVE na izgradnji hrama, koje je vodio fra Vita Kotoranin, završeni su u periodu od svega osam godina, od 1327. do 1335. godine. Kada je 1331. Stefan Dečanski postradao, njegovo telo iz tamnice preneto je u hram i položeno u veći grob koji je unapred bio pripremljen.
Međutim, na čudesan način "javio se monahu koji se starao o crkvi sa izričitim zahtevom da njegovo telo, koje je ostalo potpuno sačuvano, bude iz grobnice preneto u kivot, bliže ikonostasu i oltaru", kako se čuva i danas.

- Tačno je da se nekoliko italijanskih vojnika krstilo u našoj svetinji, iako se taj broj, što se njih tiče, na društvenim mrežama preuveličava. Ipak, činjenica je da su se mnogi vezali za Dečane, šalju nam često poruke, čestitaju praznike, nekada dođu u manastir i nekoliko godina kasnije posle svoje misije, jer im smena u kampu "Vilađo Italija" pored Peći traje šest meseci - priča nam otac Petar, zadužen za goste i posetioce ove naše svetinje.

Dodaje da italijanski vojnici Kfora svedoče da, bez izuzetka, na prvi pogled zavole Visoke Dečane zato što ih, možda i spolja, po arhitekturi podseća na njihovu tradiciju. Osim lepote hrama, prema rečima oca Petra, vojnike Kfora, ali i posetioce i vernike, osvaja osećaj istinskog mira.

- Takođe, neki od lekara koji su dolazili ovde na KiM da pregledaju decu postali su pravoslavni. Jedan je, pak iz Italije, došao u Dečane kao turista, ostao je neko vreme i kasnije postao pravoslavac - govori otac Petar. - Bilo je i Čeha, Norvežana, Amerikanaca, Francuza, od kojih su neki bili i obični posetioci.

Jedan od Francuza koji se ovde krstio, podseća naš sagovonik, monah ove svetinje je i dobrotvor Arno Gujon, danas direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, koji je dolazio u Dečane nekoliko puta sa prijateljima iz Francuske noseći pomoć u srpske enklave.

- Dešavalo se i da zaposleni u međunarodnim misijama i organizacijama po završetku mandata ponovo dolaze ovde sa željom da se krste - govri mlađi čovek iz okolne povratničke sredine u Metohiji, čiji je život vezan za ovu svetinju, baš kao i ostalih povratnika u selima pećke, ali i opština Klina i Istok.

Dodaje da im je manastir oslonac, jer monasi pomažu povratnicima u nabavci neophodnih potrepština, stoke, poljoprivredne mehanizacije...

A, svetinja, jedna od retkih na Kosovu i Metohiji koja nikada nije bila oštećena ili rušena, sa moštima Svetog Stefana koje, pak, nikad nisu pomerane, kao duhovni svetionik privlači veliki broj vernika koji se svakog dana mogu zateći u njoj. Uz reku Bistricu, na obroncima Prokletija i guste borove šume na brdu iznad manastira, ali i pokraj prilaznog puta, manastirski kompleks pleni lepotom.

- Dečani nisu samo zadužbina kralja Stefana Dečanskog i grobno mesto, već su biser srpske istorije koji je imao blagoslov da nikada ne bude srušen uprkos svim pokušajima skrnavljenja - rekao je u jednoj od beseda episkop raško-prizrenski vladika Teodosije.

Crkva, sagrađena u spoju romaničkog stila sa elementima gotike i istočno-vizantijskog stila ukrašena je sa više od 1.000 srpsko-vizantijskih fresaka, među kojima je i jedina freska na svetu na kojoj Isus Svedržitelj drži mač u ruci umesto knjige. Svetinja, bogatog duhovnog i graditeljskog nasleđa iz perioda Nemanjića, čuva i originalnu osnivačku povelju iz 1330. godine.

Svedočanstvo

O ČUDESNOJ lepoti Visokih Dečana pisali su i strani istoričari, posetioci... Engleski putopisac Meri Edit Daram je 1904. godine napisala je "da Dečani potiču iz slavnih dana srpskog carstva i predstavljaju njegov najlepši spomenik".

Kako objašnjavaju kustosi, freske su razvrstane u više od 20 ciklusa i na njima se vidi skoro 10.000 ljudskih likova, a oslikano je gotovo 4.000 metara kvadratnih zidova. U pozadini svih fresaka dominira karakteristična plava boja, tzv. vizantijska plava, koja se dobijala brušenjem poludragog kamena lapisa, koji je dovezen sa teritorije današnjeg Avganistana.

Odoleva kroz vekove

MANASTIR je kroz vekove bio na meti mnogobrojnih osvajača. Tako je poznata priča da je za vreme Turaka jedan aga želeo da pretvori crkvu u džamiju i došavši da to obznani, na ulazu u manastir figura lava postavljena iznad jednih od manastirskih vrata pala je na njega i usmrtila ga.
Po priči monaha, granata namenjena monaštvu i svetinji, koju su 2004. ispalili Albanci, završila je u dvorištu svetinje. Srećom nije eksplodirala. U poslednjih 27 godina, od dolaska međunarodnih snaga na prostor KiM, manastir je bio nebrojeno puta na meti Albanaca. Nijedan nihov atak nije uspeo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)