LETOPIS O KOSOVSKOM BOJU NAPISALI ZA IVANA GROZNOG: Ruski dom inicirao istraživanje veza Srba i Rusa od srednjeg veka do danas
RUSKI dom u Beogradu pokrenuo je prošle godine inicijativu za pronalaženje artefakata i svedočanstava koja dokazuju duboke veze Srba i Rusije u vreme Petra Velikog, a zahvaljujući izuzetnim rezultatima ta "potraga za izgubljenom istorijom" proširila se na mnogo duži period: od srednjeg veka do savremenog doba.

Foto: Vikipedija
- Za nas teza o bratstvu nije fraza, mi tražimo i publikujemo artefakte koji ga dokazuju i povezuju nas u stvarnosti, a ne u ideologiji ili nečemu sličnom. Želimo da prikažemo i promovišemo stvarne, neoborive, dokaze tog bratstva - kaže za "Novosti" Jevgenij Baranov, direktor Ruskog doma u Beogradu.

foto: B.Subašić
Jedno od svedočanstava je ktitorska ploča sa grbom ruskih grofova Miloradovića koja je zahvaljujući Ruskom domu nedavno vraćena u manastir Žitomislić u Hercegovini, zadužbinu ove čuvene srpske vojvodske i kneževske porodice. Kada se jedna njena grana u vreme Petra Velikog ispružila do Malorusije, današnje Ukrajine, stvorena je nova među bezbrojnim nitima koje povezuju dva naroda.
- Miloradovići su lep primer tih veza jer su i Srbi i Rusi istovremeno, ali nisu jedini, postoji niz sličnih primera - kaže Baranov. - Među njima je i obnovljeni Ruski naučni institut, koji ima veliku ulogu u pronalaženju izuzetnih, a zaboravljenih događaja i ličnosti naše zajedničke priče. Prvi Institut su 1928. osnovali "beli" Rusi, profesori i akademici koji su stigli u Srbiju, najviše u Beograd, posle Velikog rata. Ta institucije je bila potpuno srpska, ali na njenom čelu su bili ruski profesori Beogradskog univerziteta, koji su po otvaranju Ruskog doma ovde imali kancelariju. Oni su bili srpski državljani ruskog porekla, kao što su grofovi Miloradovići ili grof Sava Vladislavić Raguzinski bili ruski državljani srpskog porekla.

Eparhija Zahumsko-hercegovačka, vikipedija
U Ruskom domu kažu je njihov zadatak da budu inicijatori i da pronađu način da pokrenu istraživanja, a sve dalje je posao struke, istoričara, filologa, publicista... Kao važnu temu navode 150. godišnjicu početka oslobodilačkog Srpsko-turskog rata od 1876. do 1878. za koju se nadaju da će biti obeležena i na zvaničnom državnom nivou sledeće godine.
- U tom ratu je učestvovalo mnogo ruskih dobrovoljaca i mi tražimo bilo koju informaciju o njima i u Rusiji i u Srbiji - kaže Baranov. - Javnosti su iz Ruskog dobrovoljačkog pokreta poznati njegov lider Mihail Grigorijevič Černjajev i junak Nikolaj Nikolajevič Rajevski, ali ta organizacija je imala više od 4.000 pripadnika. U ruskim publikacijama toga doba pronašli smo 300 porteta dobrovoljaca koji su učestvovali u Srpsko-turskom ratu, ali niko nikada nije istraživao koliko ih se vratilo u Rusiju, a koliko ih je ostalo da počiva u Srbiji. Inicirali smo ovu temu, pokrenuli njeno istraživanje i pozivamo sve koji imaju bilo kakav podatak da nam se jave.

vikipedija
Direktor Ruskog doma otkriva da već duže vreme sa Zoranom Nedeljkovićem, direktorom Biblioteke Srpske patrijaršije, radi na potpisivanju ugovora sa najvišim državnim institucijama, bibliotekama i arhivima u Rusiji sa ciljem otkrivanja i popisivanja srpskih srednjovekovnih rukopisa koji se tamo čuvaju.
- Ta potraga se vodi po celoj Rusiji jer se rukopisi ne nalaze samo u Moskvi i Sankt Peterburgu već i u mnogobrojnim gradićima i malim manastirima - objašnjava Baranov. - Želimo da napravimo i televizijsku seriju o ovoj potrazi koja je veoma atraktivna. Naglasio bih da pored srpskih rukopisa koji se čuvaju kod nas, postoje i ruski rukopisi koji čuvaju svedočanstva o srpskoj prošlosti. Posebno je važan Letopisnik pisan za cara Ivana Groznog, u 40 tomova, a nijedan nema manje od 500 strana. U njemu su opisani najvažniji događaji srpske istorije toga doba, a zatim su nacrtani u slikama kao stripovi. Priče da je Kosovski boj samo mit demantuje ova knjiga s početka 16. veka u kojoj su tadašnji ruski naučnici opisali i nacrtali bitku. Pošto svaka slika izgleda kao freska, tražimo mogućnost da neku od novih ili obnovljenih srpskih crkava, naročito na jugu, oslikamo tim "stripom".

Foto: Vikipedija
Istraživanja koja je inicirao Ruski dom mogu se posmatrati kao nastavak napora ruskih diplomata, naučnika i iznad svega prijatelja Srba koji su obaveštavali svet o njihovom stradanju u Osmanskom carstvu i bili spremni da se žrtvuju radi njihove zaštite. Najpoznatiji među njima su konzul Ivan Jastrebov koji je u drugoj polovini 19. veka rizikujući svoj život proputovao celu Staru Srbiju i Makedoniju i ostavio najdetaljnija i najpouzdanija svedočanstva o tamošnjim Srbima i konzul Aleksandar Giljferding koji je slično učinio na prostoru Bosne, Hercegovine i Raške oblasti.
- Ne sme se zaboraviti Grigorij Ščerbina, konzul u Kosovskoj Mitrovici koji je 1903. ubijen jer je štitio Srbe - podseća Baranov. - Nažalost, na Čukarici postoji ulica posvećena njemu, ali ako upitate prolaznike ko je bio taj čovek s neobičnim prezimenom, oni neće znati da vam kažu. Zato je naš zadatak je da vratimo u istorijsko pamćenje takve izuzetne ljude. Kada je o Ščerbini reč, mi smo još 2023. predstavili projekat spomenika koji je napravio akademik Zejnalov i još čekamo da se oglase nadležni. S druge strane, postoji niz sjajnih ljudi u Srbiji koji znaju mnogo i sa kojima je saradnja i razumevanje izuzetno, a naglasio bih aktuelnog ministra kulture Nikolu Selakovića. O tome svedoče radovi na crkvi u Gornjem Adrovcu i obnova spomenika ruskim dobrovoljcima u Aleksincu koji je najstariji ruski vojnički memorijal. Pre njega su kao obeležja korišćeni samo krst ili kapelica, a ovde je reč o pravom vojničkom spomeniku.

foto: B.Subašić
U Ruskom domu naglašavaju da su otvoreni za sve vidove saradnje i pozivaju na nju sve pojedince i institucije koji imaju svedočanstva o srpsko-ruskim vezama.
- Mi smo malobrojni i saradnja nam je veoma bitna jer Srbija jeste geografski mala, ali je velika zemlja po istoriji i baštini - kaže Baranov. - S druge strane, Rusija je veoma velika i ima toliko tema za istraživanje da je naša zajednička priča uvek negde na marginama. Moj lični stav, ne kao ruskog zvaničnika, već kao istoričara po obrazovanju i novinara po struci, jeste da kao zadatak vidim da našu srpsko-rusku temu poguramo malo u prvi red. Ponavljam, Srbija je neverovatna zemlja koja doslovno na svakom koraku ima dragocenu istorijsku baštinu, od antike do današnjih dana, ali je još neverovatnije koliko je sami Srbi ne poznaju. Nije to samo ovdašnji problem, reč je svetskom procesu snižavanja nivoa opšteg obrazovanja i interesovanja. Zato mogu da se plasiraju besmislice kao što je ona o "srpskoj Troji" i rasprave da li je ona bila na Avali ili u Skadru. A to su opasne besmislice jer udaljavaju srpski narod od njegove velike, herojske, istorije, bez koje nema identiteta.
OD HILANDARA DO MOSKVE
POSEBAN predmet opsežnih istraživanja u budućnosti može biti crkvena saradnja na državnom nivou, od Svetog Save koji je na Atos stigao sa ruskim monahom u stari manastir Rusikon, preko slanja stotina dragocenih rukopisa u Moskvu iz svetogorskih srpskih manastira Hilandara i Svetog Pavla za potrebe crkvene reforme, do ruske pomoći u zaštiti srpskih svetinja u vreme osmanske vlasti.
- Nama čini čast da je u 19. veku ruski iguman bio na čelu Visokih Dečana i da je ruska država spasla tu svetinju uvodeći u nju svoje monaštvo, ali to nije sve - kaže Baranov. - Posle strašnog Velikog rata manastiri u celoj Srbiji su bili prazni i popunilo ih je rusko monaštvo, od Tumana do Visokih Dečana.

Foto B. Subašić
POVRATAK LICA RATNICIMA
POVODOM 80-godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu, Ruski dom je pokrenuo i inicijativu povratka identeta sovjetskih vojnika koji su poginuli u Srbiji.
- Postoji ogroman broj malih spomenika koje su podigle opštine i narod još tokom oslobođenja ili odmah posle rata. Moram da odam priznanje Srbima koji su gotovo sva ta obeležja sačuvali, iako su posle Titove odluke 1948. pokojnici ekshumirani i premešteni na velike vojničke memorijale. Na velikom broju tih malih spomenika postoji niz grešaka u zapisivanju imena i mi smo pokrenuli inicijativu prema Moskvi da se otkrije pravi identitet tih vojnika. Sjajna Darja Nagradova ide po ruskim vojnim arhivima i otkriva podatke o njima, pronalazi njihove fotografije i prenosi ih na keramičke ovale. Ovde godine je sedam srpskih opština na te male spomenike postavilo slike koje ih čine potpuno drugačijim, ličnijim.

Foto Dokumentacija “Novosti” i “Borbe”, Vikipedija, Muzej Srbije.

TRAMP OTKRIO KOLIKO LjUDI NEDELjNO GINE U UKRAJINI: "Putin ubija mnogo ukrajinskih vojnika"
PREDSEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
08. 07. 2025. u 20:36

SKANDAL! PLENKOVIĆ O USTAŠKOM KONCERTU TOMPSONA: "Ponosni smo, jedino on može da okupi pola miliona"
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković održao je konferenciju za medije nakon sednice Predsedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Glavna tema bila je koncert Marka Perkovića Tompsona na Hipodromu i ustaška ikonografija koja se tamo mogla videti, ali i čuti.
07. 07. 2025. u 18:33

SLAVIMO PETROVDAN: Šta se danas ne radi i šta treba umesiti
SRPSKA pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Petrovdan, praznik koji je posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu.
12. 07. 2025. u 07:34
Komentari (0)