Sa Ivačkovićem i Kraguljem - u svet: Galerija "Rima" drugi put gostuje na sajmu umetnosti "Art Brisel"

Miljana Kralj

21. 04. 2026. u 16:44

BELGIJSKO umetničko tržište je veoma karakteristično, a u odnosu na broj stanovnika, to je zemlja koja ima najviše kolekcionara na svetu, ističe, za "Novosti", Aleksandar Milojević, osnivač i vlasnik Galerije "Rima", koja će ove godine drugi put učestvovati na "Art Briselu", i to od sutra, pa do 26. aprila.

Са Ивачковићем и Крагуљем - у свет: Галерија Рима други пут гостује на сајму уметности Арт Брисел

Delo Radovana Kragulja, Foto Galerija Rima

Naša galerija koja ima izložbene prostore u Kragujevcu i Beogradu, jedina je sa nekadašnjih jugoslovenskih prostora koja je prošla selekciju uglednog umetničkog sajma osnovanog još 1968. godine.

U prostoru centralne monumentalne zgrade briselskog sajamskog kompleksa, projektovane u stilu art dekoa za Svetsku izložbu 1935. godine, ovogodišnji sajam savremene umetnosti "Art Brisel" okupiće 138 galerija iz celog sveta, objašnjava kustoskinja "Rime", istoričarka umetnosti Nevena Martinović:

- U sklopu svog drugog nastupa na ovom prestižnom umetničkom sajmu sa dugom tradicijom, Galerija "Rima" predstavlja radove Đorđa Ivačkovića (1930-2012) i Radovana Kragulja (1936-2022). Kao i prošle godine, "Rima" pripada jednoj od četiri ravnopravne sekcije na koje su koncepcijski raspoređene galerije - sekciji naslovljenoj "68 Forward" koja se odnosi na umetnike čija stvaralačka zrelost pripada periodu nakon osnivanja sajma 1968. i obuhvata radove nastale sve do kraja 20. veka.

Prema njenim rečima, ono što pored internacionalne karijere i apstraktnog izraza povezuje dva umetnika sa kojim će se predstaviti u Briselu, jeste da su obojica izlagala u Belgiji, te imali svoje kolekcionare u tom delu Evrope, pa se nastupom Galerije "Rima" na ovogodišnjem sajmu njihova umetnost zapravo vraća u sredinu kojoj je i pripadala.

U nemirnom ritmu džeza

Foto Galerija Rima

 


SA nemirnim umom džez muzičara i racionalnim pristupom arhitekte, Ivačković je stvorio jedinstvenu sintezu ekspresivne i analitičke apstrakcije - stajaće na sajmu uz Ivačkovićeva dela. - Od šezdesetih, kada je njegova umetnost tumačena kroz analogije sa džez muzikom, preko perioda njegovih "konceptualnih slika" između sredine sedamdesetih i početka osamdesetih, pa sve do faze obnove boje i geste u njegovim "energetskim strukturama" tokom osamdesetih i devedesetih - Ivačković je ostao čisti apstraktni slikar, verujući "da je jezik apstraktne umetnosti, u uslovima izuzetne posvećenosti i senzibiliteta u domenu vizuelne komunikacije, jedini put ka apsolutnom".

- Obojica naših umetnika, i Ivačković i Kragulj, ne samo da su izlagala u Belgiji, već su tamo imala veoma značajne izložbe - dodaje Aleksandar Milojević. - Na prvom nastupu prošle godine, kada smo išli samo sa delima Ivačkovića, uverili smo se da je sećanje na njega još veoma živo. Verovatno je kvalitet toga što smo predstavili prošle godine uticao na to da nam ukažu poverenje i sada. Posebnost belgijske scene je i u tome da se oni ne opredeljuju samo za određena umetnička imena, već ih zanima pre svega kvalitet izloženih radova. O samom značaju ovog sajma, gde nastupaju galerije sa A liste, od Amerike i Latinske Amerike do Evrope, možda najbolje govori i to da u Francuskoj, uspešnost u razvoju neke galerije mere na vreme pre prvog učešća na "Art Briselu", i period posle toga.

Opredeljenje za opuse Ivačkovića i Kragulja, prema rečima Milojevića, potiče i od toga da obojica pripadaju apstraktnom izrazu, a iako se njihova dela međusobno dosta razlikuju, zajedno dobro funkcionišu:

- Supruga Radovana Kragulja rekla nam je kako bi on sigurno bio veoma zadovoljan da zna kako će mu dela biti prikazana zajedno sa Ivačkovićevim radovima, jer ga je izuzetno cenio - otkriva osnivač "Rime".

Borba za novi humanizam

Foto Galerija Rima

 


U NASTOJANjU da ponovo uspostavi vezu čoveka sa prirodom, Kraguljevi kompleksni izložbeni projekti provocirali su svest društva. Odnos prema životinji, kao prema drugoj vrsti, oduvek je nagoveštavao odnos prema svakome ko se doživljava kao drugačiji - kao "drugi" iz bilo kog razloga. Stoga je, poput mnogih mislilaca svog vremena, Kragulj upoređivao savremene farme sa koncentracionim logorima, a masovno ubijanje životinja (uništavanje stoke) poistovećivao sa genocidom. Ukupna Kraguljeva umetnička praksa bila je njegov doprinos borbi za novi humanizam, za radikalnu promenu čoveka, kako na individualnom, tako i na kolektivnom nivou - piše u tekstu koji će u Briselu pratiti radove Radovana Kragulja.

I sama izložbena prezentacija ove galerije, kaže Martinovićeva, osmišljena je kao mesto komunikacije stvaralaštva dvojice istaknutih stvaralaca srpskog porekla koji su pripadali međunarodnoj umetničkoj sceni, a živeli u Parizu - Ivačković od 1962, Kragulj između Pariza i Velsa od sedamdesetih godina:

- Postavka, koja obuhvata Ivačkovićeve slike većinom iz osme i devete decenije 20. veka i Kraguljeve slike i objekte iz istog perioda, pruža uvid u raznovrsnost jezika apstrakcije, kojim su svoje autentične umetničke izraze realizovala dvojica autora sasvim različitih ideja i pristupa, kao i različitih stvaralačkih ličnosti i temperamenata. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Vratila mu se! Ana Ivanović se u julu razvela od Bastijana Švajnštajgera, a danas... (FOTO)