Sa Ivačkovićem i Kraguljem - u svet: Galerija "Rima" drugi put gostuje na sajmu umetnosti "Art Brisel"
BELGIJSKO umetničko tržište je veoma karakteristično, a u odnosu na broj stanovnika, to je zemlja koja ima najviše kolekcionara na svetu, ističe, za "Novosti", Aleksandar Milojević, osnivač i vlasnik Galerije "Rima", koja će ove godine drugi put učestvovati na "Art Briselu", i to od sutra, pa do 26. aprila.
Delo Radovana Kragulja, Foto Galerija Rima
Naša galerija koja ima izložbene prostore u Kragujevcu i Beogradu, jedina je sa nekadašnjih jugoslovenskih prostora koja je prošla selekciju uglednog umetničkog sajma osnovanog još 1968. godine.
U prostoru centralne monumentalne zgrade briselskog sajamskog kompleksa, projektovane u stilu art dekoa za Svetsku izložbu 1935. godine, ovogodišnji sajam savremene umetnosti "Art Brisel" okupiće 138 galerija iz celog sveta, objašnjava kustoskinja "Rime", istoričarka umetnosti Nevena Martinović:
- U sklopu svog drugog nastupa na ovom prestižnom umetničkom sajmu sa dugom tradicijom, Galerija "Rima" predstavlja radove Đorđa Ivačkovića (1930-2012) i Radovana Kragulja (1936-2022). Kao i prošle godine, "Rima" pripada jednoj od četiri ravnopravne sekcije na koje su koncepcijski raspoređene galerije - sekciji naslovljenoj "68 Forward" koja se odnosi na umetnike čija stvaralačka zrelost pripada periodu nakon osnivanja sajma 1968. i obuhvata radove nastale sve do kraja 20. veka.
Prema njenim rečima, ono što pored internacionalne karijere i apstraktnog izraza povezuje dva umetnika sa kojim će se predstaviti u Briselu, jeste da su obojica izlagala u Belgiji, te imali svoje kolekcionare u tom delu Evrope, pa se nastupom Galerije "Rima" na ovogodišnjem sajmu njihova umetnost zapravo vraća u sredinu kojoj je i pripadala.
U nemirnom ritmu džeza
Foto Galerija Rima
- Obojica naših umetnika, i Ivačković i Kragulj, ne samo da su izlagala u Belgiji, već su tamo imala veoma značajne izložbe - dodaje Aleksandar Milojević. - Na prvom nastupu prošle godine, kada smo išli samo sa delima Ivačkovića, uverili smo se da je sećanje na njega još veoma živo. Verovatno je kvalitet toga što smo predstavili prošle godine uticao na to da nam ukažu poverenje i sada. Posebnost belgijske scene je i u tome da se oni ne opredeljuju samo za određena umetnička imena, već ih zanima pre svega kvalitet izloženih radova. O samom značaju ovog sajma, gde nastupaju galerije sa A liste, od Amerike i Latinske Amerike do Evrope, možda najbolje govori i to da u Francuskoj, uspešnost u razvoju neke galerije mere na vreme pre prvog učešća na "Art Briselu", i period posle toga.
Opredeljenje za opuse Ivačkovića i Kragulja, prema rečima Milojevića, potiče i od toga da obojica pripadaju apstraktnom izrazu, a iako se njihova dela međusobno dosta razlikuju, zajedno dobro funkcionišu:
- Supruga Radovana Kragulja rekla nam je kako bi on sigurno bio veoma zadovoljan da zna kako će mu dela biti prikazana zajedno sa Ivačkovićevim radovima, jer ga je izuzetno cenio - otkriva osnivač "Rime".
Borba za novi humanizam
Foto Galerija Rima
U NASTOJANjU da ponovo uspostavi vezu čoveka sa prirodom, Kraguljevi kompleksni izložbeni projekti provocirali su svest društva. Odnos prema životinji, kao prema drugoj vrsti, oduvek je nagoveštavao odnos prema svakome ko se doživljava kao drugačiji - kao "drugi" iz bilo kog razloga. Stoga je, poput mnogih mislilaca svog vremena, Kragulj upoređivao savremene farme sa koncentracionim logorima, a masovno ubijanje životinja (uništavanje stoke) poistovećivao sa genocidom. Ukupna Kraguljeva umetnička praksa bila je njegov doprinos borbi za novi humanizam, za radikalnu promenu čoveka, kako na individualnom, tako i na kolektivnom nivou - piše u tekstu koji će u Briselu pratiti radove Radovana Kragulja.
I sama izložbena prezentacija ove galerije, kaže Martinovićeva, osmišljena je kao mesto komunikacije stvaralaštva dvojice istaknutih stvaralaca srpskog porekla koji su pripadali međunarodnoj umetničkoj sceni, a živeli u Parizu - Ivačković od 1962, Kragulj između Pariza i Velsa od sedamdesetih godina:
- Postavka, koja obuhvata Ivačkovićeve slike većinom iz osme i devete decenije 20. veka i Kraguljeve slike i objekte iz istog perioda, pruža uvid u raznovrsnost jezika apstrakcije, kojim su svoje autentične umetničke izraze realizovala dvojica autora sasvim različitih ideja i pristupa, kao i različitih stvaralačkih ličnosti i temperamenata.
Preporučujemo
Sada je definitivno puklo savezništvo SAD i Ukrajine: Zelenski uradio nešto nezamislivo
UKRAJINSKO rukovodstvo, nakon više od godinu dana napora da održi stabilne odnose sa administracijom predsednika SAD Donalda Trampa, javno je priznalo krah dosadašnjeg partnerstva.
20. 04. 2026. u 20:41
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Neće više nastupati: Zdravko Čolić odbio koncerte, ovo je razlog
KAO razlog Zdravko Čolić je naveo umor, ali i unapred dogovorene porodične obaveze.
21. 04. 2026. u 10:37
Komentari (0)