SLAVIO PRIRODU I DUHOVNOST: Slika "Pisac jevanđelja", povodom 175 godina od rođenja Đorđa Krstića, u Narodnom muzeju, od 9. do 19. aprila

Miljana Kralj

08. 04. 2026. u 16:23

POSLEDNjE delo Đorđa Krstića (1851-1907), "Pisac jevanđelja", zatečeno nezavršeno u njegovom ateljeu kada je umro, u Narodnom muzeju Srbije biće specijalno izloženo od sutra do 19. aprila, datuma kada je pre 175 godina u Staroj Kanjiži rođen ovaj čuveni srpski slikar.

СЛАВИО ПРИРОДУ И ДУХОВНОСТ: Слика Писац јеванђеља, поводом 175 година од рођења Ђорђа Крстића, у Народном музеју, од 9. до 19. априла

Foto Narodni muzej Srbije

Platno je deo zbirke Narodnog muzeja Srbije od 1911. godine, kada je otkupljena sa još 40 Krstićevih radova.

Umetnik koji je snažno uticao na razvoj modernog srpskog slikarstva, širinu svog talenta je, kako ističu u našoj krovnoj muzejskoj instituciji, na najjasniji način prikazao u studijama iz prirode. Međutim, misaonost i duhovnost uneo je u radove sa religioznim temama i ikone, iz poslednjih godina života, dajući oduške ličnim osećanjima pobožnosti. Takvog sadržaja je i "Pisac jevanđelja", koji mu je ostao na štafelaju.

- U krupnom planu su dve figure monaha u tihoj manastirskoj ćeliji - stariji sedi, mlađi stoji - piše u opisu ovog dela. - Po svemu, slika odiše mirom i spokojem. Ipak, ono što se posebno ističe na ovoj slici je tehnika. Po tome je Krstić prepoznatljiv, drugačiji od slikara tog vremena. Delo "Pisac jevanđelja" odiše slobodom poteza. Nanosi i slojevi boje mešani su direktno na platnu. Tragovi slivanja osnovnog premaza smeđe vide se golim okom, a delić platna nepokriven bojom ima posebnu ulogu. Sveže boje i vlažne četke ostavljene su po strani. Upravo po tome što nije završeno, delo ima posebnu čar. Slikar je tokom stvaranja ove predstave odložio kičicu zauvek.

Foto Narodni muzej Srbije

Pisac jevanđelja

Ali, Krstićeva vezanost za veru i crkveno slikarstvo seže do njegove rane mladosti, jer je po završetku četiri razreda gimnazije u Sremskim Karlovcima prešao na beogradsku Bogosloviju, a kralj Milan Obrenović ga odatle šalje u Nemačku da studira slikarstvo. Završio je Likovnu akademiju u Minhenu, gde su nagrađivane njegove slike "Utopljenica" i "Anatom". Tokom poslednjih godina studija, na letnjem raspustu je putovao po novooslobođenim delovima Srbije da bi, prema nalogu kraljice Natalije, slikao prikaze ovih predela sa srpskim kulturnim nasleđem.

Učenici i sledbenici

PORED likovnih dela kojima je zadužio našu likovnu umetnost, Krstić je kao pedagog snažno uticao i na sledeću generaciju autora, među kojima su bili njegovi poznati učenici Nadežda Petrović, Branko Popović, Kosta Miličević, Borivoje Stevanović, i mnogi drugi. 

Pre nego što se vratio u domovinu da radi kao nastavnik crtanja u gimnaziji, boravio je izvesno vreme i u Rimu. Pored značajnih likovnih dela koje je ostavio za sobom, među kojima su "Babakaj", "Pad Stalaća", "Sveti Sava blagosilja Srpčad", "Pod jabukom", "Ćele kula", "Alaska vrata", "Rastanak"... naslikao je i četiri ikonostasa. Najpoznatiji su onaj koje je uradio u Čurugu, po svojoj izuzetnosti. i niškoj Sabornoj crkvi, koji nije završio ("Smrt kneza Lazara" nije ni postavljena na ikonostas), a 12. oktobra 2001. godine, u vatrenoj stihiji koja je pogodila taj hram, izgorelo je jedanaest Krstićevih ikona. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SKRIVENI BANJSKI BISERI SRBIJE: Idealna mesta za uskršnji odmor i spa vikend