NAŠA EPIKA JE MNOGO VIŠE OD VAPAJA I GNEVA: Nikola Zavišić priprema "Kosovski ciklus" za Dan Narodnog pozorišta Priština

Vukica STRUGAR

25. 08. 2025. u 15:10

ZA DAN Narodnog pozorišta Priština (sa sedištem u Gračanici) 8. oktobra priprema se predstava pod radnim nazivom "Kosovski ciklus".

НАША ЕПИКА ЈЕ МНОГО ВИШЕ ОД ВАПАЈА И ГНЕВА: Никола Завишић припрема Косовски циклус за Дан Народног позоришта Приштина

foto J.Bobnik

Reditelj Nikola Zavišić je od marta u više navrata počinjao i prekidao probe, pa u šali kaže da je ovo treći ciklus "Kosovskog ciklusa". Biće to njegova prva saradnja sa gračaničkim ansamblom, a o samoj predstavi kaže:

- Zasniva se na raznim epskim pesmama, ali nam je fokus na "Kosovskom ciklusu". Bavimo se, u stvari, kosovskim mitom. Dosta se oslanjam na Čolovićevu knjigu "Smrt na Kosovu Polju" koja je veoma uzbudljiva i sagledava istorijske događaje sa više strana. Jer, to što mi znamo o epici uglavnom je ono što nam je dao Vuk Karadžić, dakle tek od 19. veka - kaže Nikola Zavišić.

Pošto se Kosovska bitka desila krajem 14. stoleća, objašnjava reditelj, postavlja se pitanje da li su vremenom ljudi dodavali mitske slojeve koji nemaju veze sa istinom.

- Očigledno je da su nas Turci polako zatirali tokom viševekovne vladavine. Druga stvar, što istorijski gotovo nije ni upitno, je činjenica da Kosovski boj zapravo nije bio poraz, tačnije da je u najmanju ruku bio - nerešen bilans. U širem kontekstu moglo bi se smatrati čak pobedom, budući da se Turci još pedesetak godina nisu pojavljivali na našem tlu, a Vuk Branković je i proširio svoje teritorije. Takođe, zna se i da je istorijski netačno da je Branković bio izdajnik. Naprotiv, pokazao se kao jedan od najhrabrijih vitezova u vojsci cara Lazara. Zato želimo da se posvetimo sagledavanju te kosovske priče iz današnje perspektive koja nije zaslepljena mitomanijom.

Andraci i jepuri

U OVOJ sezoni Zavišić je režirao Molijerovog "Uobraženog bolesnika" na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, a u Zrenjaninu predstavu "Andraci, jepuri i ostala najvažnija čudovišta Petrovgrada i srednjeg Banata" - inspirisanu istoimenim delom, kao i romanom "Petrovgradska prašina" Zrenjaninca Vojislava Voje Despotova, koji je preminuo 2000.godine.

Na pitanje zašto smo od jedne, u najmanju ruku nerešene bitke, kroz nadolazeće vekove napravili romantični poraz i šta to o nama govori, naš sagovornik kaže:

- Predstava neće u tom smislu biti jednoznačna, ali je činjenica da definitivno imamo tendenciju da "koncentrišemo" narodnu patnju i bol. Time se bavim i to sa raznih strana: verbalne, koreo, muzičke... Biće to predstava sa savremenim pogledom čitavog autorskog tima. I nije ni nacionalna propaganda ni kritika patriotizma, već pokušaj sagledavanja prošlosti u našoj interpretaciji. Takođe, predstava neće biti ni tradicionalna ni konvencionalna, imaće svoj pozorišni jezik koji je nastao samo za ovu priliku, kao pokušaj reinterpretacije nečeg što po "difoltu" znamo još iz osnovne škole, a dosta smo toga zaboravili. Zanimljivo je da epske pesme imaju elemente skoro pa japanskog horora, sa psihološkim triler strahom i napetošću. S druge strane, neke su veoma nežne, poetske, a pojedine sumanuto smešne i groteskne zbog hiperbole. Verujem da će ova kolažna predstava biti uzbudljiva na razne načine - s pevanjem, plesom i, naravno, stihom u desetercu.

foto Fejsbuk

Dom kulture u Gračanici

Zavišić podseća da su tek potomci cara Lazara i carice Milice platili skupu cenu, budući da su Turci u njihovo vreme počeli da sprovode tiraniju:

- Istoričari o tome još raspravljaju: ako i nije bila pobeda nije poraz. Kažem, verovatno nerešeno, pošto je poginuo i jedan i drugi vladar. Inače, dubrovački i drugi spisi govore o pobedi, s obzirom da je osim Brankovića i bosanski kralj Tvrtko proširio svoje teritorije. Tehnički, dakle, nije bio poraz, ali je mitološki Kosovski boj pretvoren u neku vrstu nacionalne kosturnice.

Kako kaže, umetnički ga nije interesovalo da se bavi aktuelnim događajima, ali već time što u predstavi koriste "Zapis u kamenu" Despota Stefana Lazarevića i istorijske spise koji se referišu na srpsko Kosovo, biće potpuno jasno kakva je situacija danas.

- Nikad se nisam bavio dnevnom politikom niti me je interesovala. Više me zanima epika jer nudi i mnogo više akcije. Radim sa divnom ekipom koja je sa radošću ušla u ovaj poduhvat, što se oseća kroz njihovu igru. Predstava neće biti nikakav vapaj ni gnev, nego pokušaj umetničkog osvrta na ono što nam se dešava - kroz ono što nam se desilo.

Zanimljivo je da ovo nije prvi put da Zavišić postavlja na scenu epiku. Dok je u Subotici bio kućni reditelj postavio je (2010. godine) predstavu "More...":

- Tu sam se "navukao" na narodne pesme. Iz izuzetno bogatog epskog opusa bar njih dvesta zaslužuje pažnju svojim umetničkim kvalitetom - ističe naš sagovornik, koji u "Kosovskom ciklusu" potpisuje i dramaturgiju i dizajn svetla.

Dramaturg i dizajner svetla

POZORIŠNI reditelj, dramaturg, pisac i dizajner svetla Nikola Zavišić magistrirao je u Pragu 2003. na Pozorišnoj akademiji (DAMU) i Katedri za režiju alternativnog i lutkarskog teatra. Režirao je brojne predstave u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, ali i Češkoj, Nemačkoj, Holandiji, Italiji, Rusiji.

Dobitnik je mnogih priznanja, između ostalih, na Sterijinom pozorju (Specijalna nagrada za novi pozorišni izraz u predstavi "Bajka o poslednjoj lampi" Pozorište mladih, Novi Sad). Nagrada "Ardalion" za najbolju režiju na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu i predstavu "Janez ili ti ludilo u dvoje", u izvođenju istog teatra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RAZREDNI DOK VODI MATURSKU EKSKURZIJU Hit snimak naših košarkaša sa aerodroma - Sa Karijem u redu za kafu, komentari pljušte (VIDEO)