PRVI PUT NA SRPSKOM PRIČE ZBOG KOJIH JE SOLŽENJICIN PROTERAN IZ SSSR-A: Objavljena zbirka pripovetki čuvenog ruskog nobelovca
SABRANE priče čuvenog ruskog nobelovca Aleksandra Solženjicina, jednog od najpoznatijih zatočenika Gulaga, izašle su u izdanju novosadske Akademske knjige, pod nazivom "Priče 1", dok su "Priče 2" u pripremi. Većina ovih pripovedaka po prvi put je objavljena na srpskom jeziku, a prevod potpisuje Radojica Nešović.
Foto: Wikipedia
Zbirku otvara čuvena novela "Jedan dan Ivana Denisoviča", prevratničko delo koje je Solženjicina i proslavilo, i koje je ujedno prvi put otvorilo temu Staljinovih progona političkih neistomišljenika. Opisujući jedan sasvim običan dan zatvorenika u Gulagu, Solženjicin zapravo predstavlja sudbine stotina hiljada nevinih ljudi, koji su iskusili neverovatna stradanja.
Sam autor je o ovom književnom junaku rekao: "Oko mene je bilo mnogo zatvorenika, mogao sam se setiti mnogih desetina ljudi koje sam dobro poznavao, pa i stotina. Iznenada, iz nekog razloga, tip Ivana Denisoviča počeo je na neočekivan način da se oblikuje. Počev od prezimena Šuhov; ono se uvuklo u mene bez ikakvog izbora, nisam ga ja odabrao, bilo je to prezime jednog mog vojnika iz baterije, za vreme rata. Onda, zajedno s tim prezimenom i njegovim licem, došlo je i malko njegove stvarnosti - odakle je bio, kojim jezikom je govorio. I namah, iz nekog razloga, baš taj redov iz baterije u sovjetskonemačkom ratu, iznenada poče da ulazi u priču, premda nije ni bio zatvorenik. Naravno, bio je isti onaj redov, samo u drugim okolnostima... Beše to jedan vrlo mio, jedan tako divan, prekaljen vojnik. Ali ni pomišljao nisam da ću o njemu pisati. I eto, odjednom, on se tu poče primati sam, a njegova logoraška biografija i njegovo logoraško ponašanje - to već ne beše njegovo lično iskustvo, već kolektivno, iskustvo mnogih zatvorenika. Uostalom, tu, razume se, ima i autobiografskog: ne bih ga mogao opisati tako a da i sam nisam bio običan zidar u logoru. Smisao razumevanja samog posla - to je teško nakupiti iz druge ruke, po čuvenju. Ja tu slikam seljaka, opisujem ga s njegovim seljačkim stavom, sa stavom zeka, međutim, ponešto i iz mog ličnog iskustva neminovno se mora odraziti, a odraziće se u bilo kome."
Akademska knjiga, Instagram
U ostatku knjige nalaze se kraći prozni radovi ruskog nobelovca. U njihovom središtu je postgulaška stvarnost, sjedinjena sa izuzetnim opisima sovjetske provincije, teškog života radnika i seljaka, ublažene jedino prirodnom dobrotom ljudi i prelepim predelima. Najupečatljivi je lik starice Matrjone (nalik čuvenoj Petriji Dragoslava Mihailovića), preko koje Solženjicin tka univerzalnu sliku žene koja podnosi prevelik teret ratova, stradanja, ali i potlačenosti jednog patrijarhalnog društva.
Kao poseban odeljak u knjizi objavljene su "Mrvice" - Solženjicinove poetske minijature, u kojima opisuje predele i ljude Rusije.
Priče su pisane u rasponu od početka šezdesetih do dvehiljaditih godina.
Ove priče, a pre svega novela "Jedan dan Ivana Denisoviča", svojevremeno su razotkrile razornost Staljinovih zločina. Zbog njih je Solženjicin proteran iz Sovjetskog Saveza. U isto vreme, opet najvećim delom zbog njih, Solženjicin je i dobio Nobelovu nagradu za književnost, proslavivši novovekovnu rusku literaturu.
Preporučujemo
OBELEŽAVANjE DVA VEKA OD OSNIVANjA : Počeli Dani Matice srpske u Sremskim Karlovcima
21. 01. 2026. u 16:33
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)