HLADNI RAT JOŠ NIJE ZAVRŠEN: "Novosti" na snimanju "Lančane reakcije" u Arhivu Jugoslavije koji "glumi" pariski Institut "Kiri"

Ana Popadić

18. 06. 2022. u 11:45

ARHIV Jugoslavije na Senjaku poslednjih dvadesetak dana "glumi" pariski Institut "Kiri", kao deo kulisa za novi film Dragana Bjelogrlića "Lančana reakcija".

ХЛАДНИ РАТ ЈОШ НИЈЕ ЗАВРШЕН: Новости на снимању Ланчане реакције у Архиву Југославије који глуми париски Институт Кири

Foto Dragan Milovanović

Ekipa "Novosti" juče je posetila set novog projekta hit reditelja koji govori o "slučaju Vinča", kada je 1958. u ovom Institutu, posle akcidenta na reaktoru, grupa naučnika ozračena sa, kako se tada verovalo, smrtonosnom dozom radijacije. Njihova jedina nada bio je doktor Žorž Mate sa svojim timom u Parizu i eksperimentalna, prva u svetu, transplantacija koštane srži.

Centralni izložbeni hol Arhiva pretvoren je u bolnicu s kraja pedesetih godina. Nikli su "zidovi", opremljene bolničke sobe, operaciona sala, doneti stari modeli respiratora, EKG aparata, a tu je čak i automat za piće iz tog doba.

Glumca Radivoja Rašu Bukvića, odnosno, njegovog junaka dr Dragoslava Popovića, vođu tima naučnika iz Instituta Vinča na snimanju zatičemo "u najgorem trenutku". Doktor Mate (igra ga francuski glumac srpskog porekla Aleksis Manenti) ubrizgava mu koštanu srž donatora.

- Ova scena je finale odnosa doktora Popovića i Matea, koji su u sukobu od početka poznanstva, pa negde do ovog trenutka u filmu. To je momenat kada moram da se ispovedim doktoru Mateu, pa sam se maksimalno koncentrisao na partnera, kako bih olakšao i njemu i sebi - kazao nam je Bukvić u kratkom predahu između scena.

Da bi izgledao kao čovek na samrti, sa licem i telom punim modrica, Bukvić mora gotovo dva sata da strpljivo sedi u šminkernici, dok mu nanose masku. Prvi zahtev, da smrša i bude obrijane glave, ispunio je još pre prve klape.

Dragan Bjelogrlić, Foto Dragan Milovanović

S druge strane, Bukvićev partner u sceni Aleksis Manenti, morao je "samo" da obuče beli mantil i bio slobodan da govori na svom maternjem, francuskom jeziku. Zahvaljujući majci, Beograđanki, naučio je i srpski, a sada mu se pružila prilika da ga usavrši u formalnom i neformalnom razgovoru sa kolegama.

- Sve je veoma profesionalno, puno radimo, i po 12 sati, što je, u poređenju sa Francuskom, gde snimam najviše osam sati, velika promena i zahteva mnogo veću koncentraciju. Ali, sve ide kako treba, ekipa je divna, srećan sam što sam ovde. Dragan zna sve što treba, on je i glumac, zna kako da priča, da nam objasni šta želi od nas. Puno slušam i učim od njega - iskren je Manenti, iza koga su velike i hvaljene uloge u poznatim francuskim filmovima, poput "Jadnika" Lađa Lija, nagrađenog u Kanu.

Pripremajući se za ulogu doktora Matea, Manenti je pročitao knjigu "Slučaj Vinča" doktora Gorana Milašinovića, na kojoj je i zasnovan film "Lančana reakcija", a potom je, dodaje, istraživao, gledao stare snimke...

- U današnjoj sceni doktor Popović, koga igra Raša, priznaje mi da su pravili atomsku bombu. Moj lik, doktor Mate je protivnik takvog oružja. To je bila važna scena - kaže francuski glumac i dodaje da mu je Raša Bukvić kao "veliki brat" koji mu pomaže u svemu.

U Beogradu će se snimati još desetak dana, deo ekipe se zatim seli u Sloveniju, a posle toga uslediće kraća pauza, pa od septembra sledi nastavak rada. Na pitanje da li je bilo teško produkcijski uskladiti Srbiju, Sloveniju, Francusku, reditelj Bjelogrlić odgovara:

- Najteže je bilo početi ovaj film, sklopiti sve, uskladiti francuske glumce, objekte na drugim lokacijama. Ali, meni je uvek tako, najteže su mi pripreme, a najlepše kada krene snimanje, jer radim ono za šta sam se spremao. Ovo sada je za mene lakša faza.

"Lančana reakcija" vraća nas u doba trke za nuklearnim naoružanjem, Hladnog rata, polarizaciji između Rusije i ostatka sveta... Iako planiran i pripreman nekoliko godina, Bejlogrlićev film je, zbog svetskih (ne)prilika, aktuelniji nego ikad.

- Dogodilo se, eto, spletom nesrećnih okolnosti da film postane neverovatno aktuelan baš kad počinje da se snima. Mogao bih da budem ciničan i kažem "hvala Putinu" - kaže Bjelogrlić i nastavlja:

- Mislim da je, ipak suština to da smo svi mi koji živimo na prostoru Balkana nekako znali da Hladni rat nikada nije završen, ali svet to nije znao.

Svet se sad sa tim suočio. Ja sam i počeo da radim ovaj film jer smatram da Hladni rat i dalje traje, samo menja svoje forme. A danas se vratio na svoj vrhunac, odnosno na onaj momenat o kome govorim u filmu, u vreme stroge podeljenosti i velikog straha, mogućnosti da se desi nuklearna katastrofa. Ljudi su se tada, baš kao i mi danas, svakoga jutra budili sa tim strahom.

"Lančana reakcija", ipak, akcenat stavlja na humanost, na prijateljstvo francuskog naroda koji je, posle samo jednog oglasa u novinama, pohitao da srpskim naučnicima donira koštanu srž, uprkos velikom zadravstvenom riziku. Može li nas humanost spasti i danas?

- U svim velikim katastrofama ljudi, Bog, svemir, nađu neki put da svet nastavi dalje da živi. Tako i ovaj film ima tu poruku, tako je i osmišljen. Sam život nam je ponudio priču kako se i iz najveće katastrofe može izaći sa najvećim benefitom za ljudski rod - objašnjava Bjelogrlić.

Na jesen će "režirati" sam sebe, jer će odigrati "malu, ali upečatljivu" ulogu Aleksandra Leke Rankovića.

- Ne volim da glumim kad režiram, imam to iskustvo iz "Senki nad Balkanom" i znam koliko je teško biti ispred i iza kamere, ali Leki nisam mogao da odolim.

Bjelogrlić je otkrio da budžet filma "Lančana reakcija", mada finansijska konstrukcija nije potpuno završena, neće biti ispod dva i po miliona evra. "Trudimo se da ne pređemo mnogo tu cifru", iskren je reditelj.

SADAŠNjOST ME NE INSPIRIŠE

I OVAJ Bjelogrlićev film, kao i njegovi raniji, na neki način pripada epohi i vraća nas u prošlost.

- Zanimljivo mi je da se bavim prošlošću, nikako da "uđem" u sadašnjost, približavam joj se polako, ali sadašnjost me ne inspiriše mnogo - kaže Bjelogrlić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA U ŠOKU: Rusija se odlučuje na radikalan potez?