SLOVENIMA SE OSPORAVA PRAVO NA POSTOJANJE: Gordana Đurđević Dimić, prvakinja Srpskog narodnog pozorišta

Jovanka Simić

22. 05. 2022. u 13:00

OVO je vreme u kojem se svet iz dana u dan menja pred našim očima. Mislili smo da smo od nacizma odavno ozdravili osvojivši demokratiju, a sada vidimo da su ponovo prevladali neki anticivilizacijski porivi, da je svet vođen pogrešnom politikom dospeo na ivicu provalije i da je u toku sudar civilizacija.

СЛОВЕНИМА СЕ ОСПОРАВА ПРАВО НА ПОСТОЈАЊЕ: Гордана Ђурђевић Димић, првакиња Српског народног позоришта

Foto: Foto Aleksandar Jovanović (Moj Novi Sad)

Ove reči, prvakinja Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu Gordana Đurđević Dimić, verovatno bi izgovorila sa manje gorkom nijansom da je za intervju "Novostima" nismo sačekali ispred belog mermernog zdanja najstarijeg srpskog teatra neposredno posle probe predstave "Mefisto", po romanu Klausa Mana (nemačko-američkog pisca, disidenta i sina Tomasa Mana) u dramatizaciji profesora sa novosadske Akademije Harisa Pašovića. Scenario prati uspon glumca Hendrika Hofgena, koji se odvija paralelno sa rastom nacizma i fašizma. Premijera je zakazana za 14. jul.

- Probe su naporne jer ovo je studiozan rad na ispitivanju i dočaravanju publici prirode nacizma koji i danas sve više diže glavu. Taj mrak se ponovo nadvio nad svima nama. Igram čudesnu staru gospođu Brukner, koja je nadahnjivala slikare i pisce, vodila prepisku sa Vagnerom i Listom, a njen najbolji prijatelj bio je Emil Zola. Njen lik rađen je po karakteru majke Tomasa Mana - otkriva nam u dahu vrsna glumica, poznata po umeću da u dramske uloge utka i poneki komičan valer, a komediji pridoda makar zrnce drame.

* Novo, smrknuto lice sveta, rešeno je da političkom gumicom izbriše velikane poput Dostojevskog. Možete li da zamislite budućnost teatra bez ruskih klasika?

- Nezamislivo! Nikita Mihalkov je rekao - ili ćemo se braniti, ili nas neće biti. Došli smo u situaciju da se Slovenima osporava pravo na postojanje. Najpre su zavađeni između sebe, sa scenarijem koji predviđa da na kraju balade dođu arhineprijatelji koji će raspršiti i teritoriju i ljude.Strašno je ovo vreme.

* Negujemo li mi dovoljno naše pisce? Ovih dana povodom 250 godina rođenja Jaše Ignjatovića, prisetili smo se da je "Večiti mladoženja" tek posle 53 godine vraćen na pozornicu SNP 2016. Ali, ni danas ga nema ni u jednom teatru...

- Klasike treba vratiti publici, učiniti ih inspirativnim i za današnje vreme, uz osećaj za puls mladosti. Pozorište se prenosi sa generacije na generaciju. Trebaju nam klasici ali i tekstovi iz pera obrazovanih pisaca koji će preispitati prošlost i tumačiti je na nov način, zanimljiv sadašnjoj publici.

* Narednog četvrtka zavrteće se Sterijino pozorje, 67. po redu. Ovaj festival je osnovan sa zadatkom da neguje domaći dramski tekst. Kakvu budućnost predviđate Pozorju?

- Opstalo je uprkos svim turbulencijama i promenama koncepta shodno političkim situacijama. U izvornom obliku to jeste festival dramskog teksta. Lično želim da vidim na sceni našu predstavu, našeg autora savremene drame, kao i klasičnog teksta u izvođenju nekog ansambla iz naše zemlje. Svakako je jako dobro da se vide i predstave iz regiona, da se uporedimo, da znamo gde smo u ovom trenutku. Nisam za to da Pozorje postane po svaku cenu internacionalni festival, dok se istovremeno tako retko naši pisci postavljaju na svetskim scenama.

* Posle niza nagrada među kojima su dve Sterijine, šest godišnjih SNP, "Žanka Stokić" Kompanije "Novosti", Nušićeve nagrade u Smederevu...kolekciju ste obogatili najvišim vojvođanskim priznanjem "Pavle Paja Jovanović". Jeste li od onih koji znaju koliko imaju uloga i nagrada?

- Gluma je moja vokacija. Njome se bavim jer drugačije ne mogu da funkcionišem. Živim za scenu i na sceni gotovo 40 godina. Privlačila me od prvog razreda osnovne škole, a u četvrtom sam upisala baletsku školu. Već u petom razredu osetila sam scenu starog SNP. Taj put mi je jednostavno sudbinski zacrtan. A li će nagrada biti ili ne, to je bilo važno na početku kada se trebalo potvrditi, steći samopouzdanje. Što kaže moj suprug Žarko - treba biti zdrav, celim bićem raditi svoj posao i doći će dan kada će ti sve nagrade, kao zrele kruške, pasti u krilo.

* Ako bi trebalo da iz obilja svojih rola izdvojite nekoliko najdražih, koje bi neizostavno bile na tom spisku?

- Neizostavna je prva uloga u predstavi "Ljubinko i Desanka" Ace Popovića a u režiji Branka Pleše, kao i u Plešinoj predstavi "Bela kafa", ali i rola Lole u "Kuba libre" Kokana Mladenovića, rađena u prilično traumatičnom periodu kada se raspadala nekadašnja zajednička država. Izdvojila bih i ulogu u "Je li bilo kneževe večere" Vide Ognjenović. Puno toga je bilo, teško se i setiti svih predstava. Volim i serije u kojima sam igrala, kao i filmove, mada me je kamera sustigla tek u zrelijim godinama.

* Jeste li mnogo nervozni dok spremate ulogu?

- Moglo bi se reći, jer sam svaki put iznova potpuno predana tom novom izazovu. Ležem i ustajem s tim i samo sam s pola svesti u realnom životu. Zbog toga porodica najviše trpi i beskrajno sam na tom strpljenju zahvalna svom suprugu i dvojici sinova što me takvu, za njih upolovačenu, i dalje trpe i vole.

NEKA SVAKO ODGOVORI SEBI

* Veliku pažnju pridajete veri kao utočištu u svakom, pa i u ovom potresnom vremenu?

- Kod nas je to sve krenulo devedesetih godina. Onoliko decenija komunističke prisile da se uguši to iskonsko, taj Božanski glas u svakom od nas, odjednom je devedesetih izbilo na čudesan način, poput vulkana. Postajali smo liturgijski ljudi, počeli da usklađujemo svoj svetovni život sa crkvenim. Danas je možda pitanje svih pitanja - za koji ideal biste položili svoj život? Pojavili su se savremeni teatri u kojima se postavljaju razna poput: "Za šta biste dali svoj život - za naciju, pravdu, veru?" Mislim da će nas "miroljubivi" Zapad naterati da se duboko zamislimo nad tom temom. Neka svako odgovori sebi na to pitanje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri