POLET - NAJLEPŠA REČ NADE I VERE: Danas će u SANU biti predstavljen 22. tom Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika
REČNIK je sve. I ono prvo i ono krajnje. Rečnik sabira i uzdah novorođenčeta i čas kada čovek napušta svet, kada odahne - ovo je svojevremeno rekao pisac i akademik Goran Petrović na predstavljanju 19. toma Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika.

Rajna Dragićević, Foto Privatna arhiva
Danas će u Svečanoj sali Akademije biti predstavljena 22. knjiga ovog zamašnog poduhvata, poznatog i kao Akademijin rečnik. U ovom tomu obrađena je rečnička građa u rasponu od prezimena Pokupić do imenice poslužiteljstvo.
- Uz neophodne inovacije (iznuđene onim svojstvima leksičkog materijala koja se nisu mogla unapred predvideti), sve to urađeno je po dobro osmišljenim metodološkim načelima, koja se sprovode od prve knjige ovog monumentalnog dela srpske kulture. Zato se i može reći da su naučno-stručni leksikografski kriterijumi, važeći za izradu Akademijinog rečnika i uveliko poznati u lingvističkim krugovima, ispunjeni i u njegovom 22. tomu - kaže za "Novosti" akademik Milosav Tešić, predsednik Odbora za Rečnik.
- Valja, uz podršku, istaći da je u ovom najnovijem tomu primetan slobodniji odnos prema distibuciji silaznih akcenata, za koje važi pravilo da oni u srpskom jeziku stoje na jednosložnim rečima i na prvom slogu višesložnih reči. Naime, oni se ovde u pojedinim rečima (što je u skladu i sa stanjem u standardnom govornom jeziku) s pravom navode i u poziciji izvan prvog sloga, kao njihovi jedini ili dubletni prozodijski likovi. To se ne odnosi samo na reči stranog porekla nego i na naše složenice u kojima se neka višesložna reč sa silaznim akcentom nalazi u poziciji drugog člana (poljoprivreda, poljoprivrednik).

Foto Privatna arhiva

Foto Privatna arhiva
Nijedan rečnik nema toliku moć da nas bolje odredi kao pojedince i kao narod od Rečnika SANU, za koji merodavni kažu da predstavlja najveći naučni projekat srpskog naroda svih vremena, ističe dr Rajna Dragićević, profesor leksikologije i leksikografije na Filološkom fakultetu u Beogradu:

Karikatura Tošo BORKOVIĆ
- Nijedan drugi projekat nije okupio u svom nastajanju i postojanju toliko značajnih imena srpske nauke i kulture, i to protokom više vekova, od XIX do XXI. Čitajući 40 imena obrađivača, redaktora, urednika i recenzenata 22. toma ovog rečnika, raspoređenih u 13 redova u impresumu knjige, sa setom zapažam da su samo u dva i po reda stala imena starijih kolega i mojih učitelja, a da preostalih 11 redova ispunjavaju imena mojih učenika. Najteži poslovi srpske lingvistike sada su na plećima, u glavama i u dušama mladih lingvista. Zato zaslužuju posebne čestitke.
Kovanice velikih pesnika
LjUBITELjIMA književnosti posebnu pažnju mogu privući pesničke reči i individualizmi nastali kao kreativni doprinos srpskom jeziku velikih srpskih književnika. Ponekad su se kovanice prenosile, spajajući pesničke opuse: poljub (Branko Radičević, Aleksa Šantić), pomam (Jovan Jovanović Zmaj, Vojislav Ilić) i sl.

Foto Ž. Knežević
I nova knjiga Rečnika SANU dokazuje da su u kovanju novih reči prednjačili romantičari Sima Milutinović Sarajlija (pomračje, poraskititi, poraskriliti se, poraspaliti, porek, posestrimka), Laza Kostić (polažnik, polažnica, poletanac, pomaznik, pomena, popreguša, poraspiriti) i Jovan Jovanović Zmaj (poleće, poljubački), ali da je veliki doprinos dao i Stanislav Vinaver (poletnik, pomamlje, pomorilo, popadica) - kaže, za "Novosti", profesor Filološkog fakulteta Aleksandar Milanović, ujedno i predsednik Saveta za srpski jezik u Vladi Srbije.
O tome šta nam donosi P u ovom tomu, Dragićevićeva za naš list kaže:
- Leksikologu su sve reči srpskog jezika lepe, ali neke su, ipak, lepše od drugih. Iako su u 22. tomu obrađene lekseme poljubiti, poljubac, pomagati, porodica, porađati se, kao najlepša reč 22. toma, čini nam se glagolska imenica polet, zajedno sa članovima njenog derivacionog gnezda: poletan, poletarac, poletarstvo, poletati, poleteti, poletač, poletno, poletnost i dr. Polet je leksema optimizma, nade i vere. Uči nas da se radujemo početku kretanja, fizičkom i duhovnom uzletanju, pomeranju iz učmalosti. Iako racionalno znamo da svako poletanje ne mora da se završi uspešno, metaforički razvoj značenja ove lekseme obrađen u Rečniku SANU šalje nam poruku da stalno treba napuštati tačku u kojoj se nalazimo i ići napred.

Foto P. Mitić
Kao prve na listi značenjski nepoželjnih reči 22. toma mogle bi se izdvojiti polom, pomor i ponor sa porodicama reči kojima pripadaju.
- Lekseme nesreće povezuju se u mozaik, otkrivajući i opisujući jedna drugu svojim perifernim značenjima. Naši leksikografi su im u tom mozaiku pažljivo određivali mesta, uzajamna prožimanja i razilaženja - kaže Dragićevićeva.
Dva pitanja za učesnike
ZA današnji skup, kako "Novosti" saznaju, akademik Miro Vuksanović pripremio je dva pitanja za učesnike. Najpre, da li današnjom knjigom idemo ka opštoj proslavi 150. godišnjice akademika Aleksandra Belića u 2026, vodećeg srpskog lingviste dvadesetog veka koji je i ovaj i mnoge poslove započeo, a najduže vodio našu Akademiju u njenoj dosadašnjoj istoriji ili će i ovog puta biti skrajnut. I još, da li možemo dati jasan naučni odgovor na često pitanje: kako to da SANU i Institut za srpski jezik SANU uporno objavljuju Rečnik srpskohrvatskog jezika.
Među rečima koje imaju najviše značenja u 22. tomu jesu glagol poneti (se) (sa 59 značenja), popustiti (se) (47 značenja), popraviti (se) (sa 28 značenja), položiti (se) (27 značenja), popiti (22 značenja), porasti (17 značenja)...
- O značenjski najbogatijem glagolu poneti u Rečniku čitamo da osim čoveka, poneti mogu i vetar i voda. I rakija može poneti čoveka, ali ga može poneti i zanos, želja, misao.

Foto Ž. Knežević
Značenja glagola popustiti uče nas šta se sve može opustiti, olabaviti, omekšati, oslabiti, raslabiti, razvezati, otkopčati, raskopčati, smanjiti, omaliti, spustiti, razblažiti, prepustiti... Sve ove glagole koristili su leksikografi u definicijama brojnih značenja glagola popustiti. I dok se popuštanjem stvari najčešće kvare, popravljanjem se dovode u red, o čemu svedoči glagol popraviti, jedan od najmnogoznačnijih u 22. tomu. Popravljanjem se opravljaju pokvarene stvari, ispravljaju greške i loši postupci, poboljšava se zdravlje i društveni ugled, prevaspitava se, ulepšava, namešta i smešta, unapređuje.
Preporučujemo

NIJE NI KUPILA KARTU, NA PLAŽI JOJ PONUDILI BESPLATNU VOŽNjU: Novi detalji tragične smrti Novosađanke u Budvi
TINEJDžERKA je, kako kaže njen blizak prijatelj, bila devojka puna života, imala je mnogo planova za budućnost, a tek je imala 19 godina, i ceo život je bio pred njom, a sada je čitava njena porodica zavijena u crno.
30. 05. 2025. u 14:42

UKRAJINA IZVELA JEDAN OD NAJVEĆIH NAPADA NA RUSIJU: Aerodromi u Moskvi zatvoreni, uništena važna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je tokom noći izvela jedan od najvećih napada dronovima od početka rata, gađajući više ciljeva na teritoriji Rusije. Zbog napada su moskovski aerodromi bili primorani da privremeno obustave rad, što je izazvalo haos u vazdušnom saobraćaju.
28. 05. 2025. u 09:45

POSTOJI DRUGI SNIMAK Koji je uzrok ponašanja devojke stradale u Budvi? Psiholog objašnjava: "Ekstremni strah i fokus da se pobegne"
"ZA TEZU da je beg iz situacije opasne sa suženom svešću više goovri o tome da se radi o ekstremnogm strahu koji može da se protumači kao panika. Ako nije dolazila u takve situacije ne možemo znati da li je sklona tome ako ne zna da li ima napad panike."
30. 05. 2025. u 13:33 >> 13:33
Komentari (0)