ZA RAZLIKU OD SPILBERGA, KOPOLA JE POŠTOVAO MOJ RAD Slavni scenarista Hart za "Novosti": "Bure baruta" sam spominjao i na svojim predavanjima

Ana Popadić

07. 03. 2023. u 15:44

GOST Beograda, u okviru programa Fest PRO, namenjenog filmskim profesionalcima, bio je čuveni američki scenarista Džejms V. Hart, poznat po radu sa Spilbergom, Kopolom, Zemekisom...

ЗА РАЗЛИКУ ОД СПИЛБЕРГА, КОПОЛА ЈЕ ПОШТОВАО МОЈ РАД Славни сценариста Харт за Новости: Буре барута сам спомињао и на својим предавањима

Foto N. Skenderija

U njegovoj bogatoj biografiji je čitav niz maštovitih, avanturističkih priča poput filmova "Kuka", "Drakula", "Mapetovci na ostrvu sa blagom", "Kontakt", "Lara Kroft: kolevka života", "Kontakt", "Sahara", crtaća "Epik", serija "Kapetan Crnobradi" (Crossbones) i "Zona usijanja".

U razgovoru za "Večernje novosti", Hart kaže da je ovo njegova prva poseta Beogradu, ali je odavno na njegovoj listi želja.

- Još devedesetih sam upoznao Dušana Kovačevića tokom njegovog boravka u Americi i kratko smo sarađivali na jednom od njegovih tekstova. On je u to vreme pisao "Podzemlje" za Emira Kusturicu, koga takođe izuzetno cenim. Postoji još jedan izvanredan srpski film iz devedesetih, "Bure baruta", smešten u Beograd, koji sam svojevremeno pominjao u predavanjima na Kolumbija univerzitetu. Koristio sam ga kao lekciju, da pokažem kako se grade likovi u samo nekoliko minuta. Tako da sam imao dosta "veza" sa Beogradom, ali, eto, fizički sam tek sada tu.

"Lara Kroft", Foto IMDb

Inspiraciju za svoje maštovite junake i priče nalazi svuda ako sebe, pa nam otkriva:

- Da nisam imao decu, nikada ne bih napisao "Kuku". Jer, moj tada šestogodišnji sin mi je dao ideju kada me je upitao: "Šta se desi kad Petar Pan odraste?" Prvo sam pomislio da je to glupo, dečje pitanje, ali posle njegovog instistiranja počeo sam da razmišljam, maštam, i tako...

Pomenuti maštoviti sin danas je njegov partner u pisanju scenarija. Hart kaže da je veliku ulogu imalo i njegovo odrastanje u Teksasu, rođaci koji su bili vrsni pripovedači, ali i otac koji ih je redovno vodio u drajv-in bioskop.

- Bio je zaljubljenik u film, pa bi nam spremio kokice, stavio nas u automobil i parkirao ispred platna. Brat i ja bismo pogledali jedan film, a onda zaspali, mama i tata bi gledali drugi sami, kao na nekom romantičnom sastanku. To je trajalo godinama, a onda su nas, kada smo brat i ja odrasli, ostavljali subotom u Gateway bioskopu, gde smo za 25 centi mogli da provedemo ceo dan u multipleksu, da gledamo igrane filmove, animirane, dokumentarce... Posle bi nas majka pokupila ili bismo odšetali kući. Brat i ja bismo po povratku iz bioskopa priređivali male predstave za naš komšiluk, imitirajući scene iz filmova. Sećam se da smo majci jednom potpuno uništili vrt jer smo, mašući mačevima dok smo se "borili" sa zmajevima, isekli cveće i sve biljke. Verujem da je sve to uticalo na mene da budem ovo što sam danas.

"Drakula", Foto IMDb

Naravno, dodaje, tada nije razmišljao da film može biti nečije zanimanje, već samo "hobi za odrasle".

- Ipak, svi ti trenuci iz detinjstva i mladosti su bili duboko ukorenjeni u meni. Uvek sam voleo filmove, pa sam u jednom trenutku pomislio, a što i ja ne bih napisao jedan. U početku nisam ni znao da postoje profesionalni scenaristi, mislio sam da reditelj nešto zamisli i naredi nekom da mu to napiše. Tek kad sam otišao u filmsku školu, počeo sam da razumem taj posao. Jer, svi žele da budu reditelji i svi smo reditelji na svoj način, nekada smo snimali "superosmicom", a danas mobilnim telefonom.

Hart sa našom novinarkom, Foto N. Skenderija

A koliko su veliki reditelji sa kojima je radio poštovali njegov scenario, i ko u tome prednjači?

- Moje najbolje profesionalno iskustvo je rad sa Kopolom na filmu "Drakula". On je, najpre, scenarista, i zato izuzetno poštuje tekst. Da pojasnim, i "Drakulu" i "Kuku" sam napisao pre nego što su Kopola i Spilberg prihvatili režiju, ali, za razliku od Spilberga, Kopola je poštovao moj rad jer je kao pisac znao koliko je to težak posao.

Stiven nije previše verovao u moj scenario, a to se nije promenilo čak ni kada je angažovao dodatne pisce. Mislim da mu je trebalo oko šest meseci da bude zadovoljan tekstom. Mnogo toga nedostaje iz mog scenarija, ali zato ima i mnogo fantastičnih stvari koje je Spilberg doneo, tako da smo dobili odličan film.

Ipak, ponavlja, "Drakula" je film kojim je najzadovoljniji.

- Sve je to zbog Kopole, sa kojim sam sarađivao od početka do kraja procesa. Verovao mi je da ću njegove ideje na pravi način sprovesti u delo, a ja sam znao, ako ja to ne uradim, uradiće on. Jer, to je Frensis Ford Kopola, jedan jedini, neponovljivi, koji je toliko toga doneo filmu uopšte.

"Zona usijanja", Foto IMDb

Njegov poslednji realizovani projekat je serija "Zona usijanja", koja se u prvoj sezoni (2019) bavila epidemijom virusa ebola, u narednoj sa antraksom i, na neki način, najavila svet korone koji nam se dogodio samo godinu kasnije.

- Scenario za prvu sezonu sam napisao kao filmski predložak još 1994. godine, na osnovu jednog članka u magazinu. U to vreme TV serije su bile ili kriminalističke ili komedije, i to tržište nije bilo razvijeno kao danas. Film "Zona usijanja" iz raznih razloga nije snimljen, a sa procvatom striming platformi obratio sam se mom producentu i predložio mu da napravimo seriju. Tada ništa nije slutilo da ćemo dobiti našu "zonu usijanja" i da ćemo živeti u "kovid-društvu".

Hart je, u okviru programa Fest PRO održao tri masterklasa, a o utiscima s osmehom kaže: "Zadovoljan sam, niko nije otišao s predavanja."

- Uvek mi je zanimljivo da čujem pitanja publike, bez obzira da li sam u Americi, Australiji, Francuskoj ili Srbiji. Predavanja su pak univerzalna, jer postoje neki kanoni u scenarističkom poslu koji važe svuda. Neki principi pripovedanja su tu otkad je čoveka i ne mogu se menjati. Još od kamenog doba pomoću te veštine pripovedanja prenosili smo našu kulturu, civilizaciju, ono što nas čini ljudima. I pitanja koja dobijam širom sveta su univerzalna.

"Kuka", Foto IMDb

A šta ga najčešće pitaju?

- Dobijam mnogo pitanja o načinu na koji sam gradio likove u "Drakuli" Frensisa Forda Kopole, zanima ih kako svoje junake činim dopadljivim, ranjivim, kako ih "povezujem" sa publikom. Postoje pisci čiji se scenario oslanja na karaktere njegovih junaka, i oni drugi kod kojih je glavni zaplet. Ja sam pripadao ovim drugim, dok nisam počeo da radim sa Kopolom. Tada se za mene, ali i za druge pisce, sve promenilo. Jer, likovi su postali ti koji određuju zaplet, a ne obrnuto.

Detinjstvo Kapetana Kuke

NA pitanje koji mu je, po njegovom mišljenju, najbolji scenario, iskreno odgovara: "Još ga nisam napisao. Da imam odgovor na to pitanje, penzionisao bih se." A koji će scenario biti sledeći u redu za ekranizaciju?

- U finalnim sam pregovorima sa velikim studijom za ekranizaciju moje knjige "Kapetan Kuka: Avanture ozloglašene mladosti". To je priča o tome kako je Kapetan Kuka postao to što jeste. Ako sve bude teklo po planu, dobićemo seriju filmova, koja prati njegove avanture sve do Nedođije - otkriva nam Hart.

"Sahara", Foto IMDb

Pohvala za nastavak  legendarnog "Top gana"

GOVOREĆI o trendu filmova sa naglaskom na spektakularnim akcionim scenama i u novije vreme na specijalnim efektima, Hart kaže da ima i svetlih primera.

- Uzmite, na primer, "Top gan", koji je za mene fantastičan film. Tu je svaki kliše, svaki već viđeni zaplet, ali ja verujem da klišei postoje s razlogom - publika ih voli! "Top gan" je dubokoemotivan film, odlično napisano lično putovanje glavnog junaka Maverika, njegova tuga za kolegom Ajsmenom, ljubav, izlečenje i, naravno, srećan kraj - nabraja Hart, a potom dodaje da tu vrstu emocija ne vidi u brojnim ekranizacijama stripovanih junaka ili priča o superherojima. - Mislim da se publika pomalo zasitila takvih filmova.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna