KROMPIRAŠI TRLJAJU RUKE: Smeši im se odlična zarada, sav rod na domaćem tržištu
PROIZVOĐAČIMA krompira širom Srbije ove godine konačno se, posle više godina gubitaka, smeši dobra zarada.
Foto Tanjug
Otkupna cena po kilogramu merkantilnog krompira kreće se od 30 do čak 40 i neki dinar više, ali je problem što je suša ove godine uzela danak, pa su prinosi i upola manji nego lane, kada je zabeležen rekordni rod.
Ratko Vukićević iz "Agromobila" iz Guče navodi da za razliku od prošle godine kada je rađalo i po 50 tona po hektaru, što je odličan prinos, ove sezone, zbog malo kišnih dana, rod će biti manji i "nije ni upola kao lane".
- Velike količine ranog krompira su već završile na ruskom tržištu. Rusi su dobro plaćali, od 30 do 35 dinara po kilogramu. Tako da će ove godine cena biti sigurno dobra - rekao nam je Vukićević.
- To je pre svega zato što na tržištu nema dovoljno krompira, pa će i pored velike tražnje za izvozom, naše krtolasto povrće završiti isključivo u domaćim trgovinama.
Neminovno je da će doći do uvoza, a najveća pretnja našim proizvođačima je krompir iz Belorusije i Ukrajine, koji je jeftin, ali i lošeg kvaliteta. To bi jedino moglo da umanji cenu ovogodišnjeg roda.
Foto Tanjug
Prema rečima Vukićevića, država bi morala da zaštiti krompiraše od uvoza po damping cenama. Ranijih godina je zbog bescarinskog režima bio evidentan pritisak krompira iz inostranstva.
- To ćemo pokušati da izbegnemo u narednom periodu i država uvodi novu meru, posebnu sezonsku carinu u periodu od novembra do februara kad je krompir i najtraženiji, kako bismo zaštitili naš domaći proizvod - istakao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.
U njivi Dejana Vučkovića iz Zablaća, i pored sušnog perioda, krompir je ponovo odlično rodio i kvalitet plodova je prvoklasan.
- Cena i potražnja su uvek diskutabilne, ali ono što očekujemo je nekih 30 centi po kilogramu, da bi nešto i zaradili - istakao je Vučković.
Branislav Nedimović, Foto Tanjug
- Posle svih poskupljenja, da proizvedemo kilogram krompira košta nas oko 20 dinara, tako da se po toj računici jedino uklapamo. Svake godine sejemo površinu od nekih 13 hektara, a ove godine očekujemo oko 40 tona krompira. Prošla godina je bila teška, jedva smo se izvukli da ne idemo u minuse, uspeli smo na kraju da ostvarimo prihode.
Situacija u Prijepolju nije tako sjajna, bar kada je reč o rodu i količini. Suša je "ubila" sve gde nije bilo navodnjavanja. Najviše je stradao planinski krompir.
- Tamo gde je navodnjavano ima nekog roda, u planini će biti dobro ako bude i za seme - ispričao nam je Dejan Žunić iz Prijepolja.
- Merkantilnog krompira ako bude maksimalno 10 tona po hektaru. Na planinama je sve desetkovano zbog suše, a i zasadi su smanjeni zbog prošlogodišnje loše cene. Cene krompira na veliko trenutno idu od 40 do 50 dinara za kilogram. Prošle godine su ga davali za 10 do 12 dinara po kilogramu, a mnogima se nije isplatilo pakovanje, pa su ga i bacali. Mi smo prošle godine na šest hektara krompira bili u minusu 20.000 evra.
NADNIČARA NI ZA LEK
KAO i malinari, i proizvođači krompira ove sezone imaju velike probleme da pronađu radnike za vađenje i skupljanje ovog povrća. Baš zbog toga što su ove godine malinari plaćali berače više nego ikada ranije, i proizvođači krompira, kako ističu, morali su da povećaju nadnice, pa su tako sat plaćali i po 300 dinara.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)