TEMELJI SRPSKE DRŽAVNOSTI: Kako je na Sretenje 1804. otvoren istorijski proces, a završen na Berlinskom kongresu dobijanjem nezavisnosti
DA bi se potpunije razumeo Prvi srpski ustanak 1804-1813, njegov početni uspeh, ne uvek predvidivi razvoj, i neumitni krah, zatim njegova istorijska veličina, odjek i brojne posledice, neophodno je da se u svetlu savremenih istorijskih okolnosti sagledaju i razjasne svi uzroci koji su do njega doveli.
Ilustracija
Ideje racionalizma i prosvetiteljstva nastale u Evropi u XVIII veku, najpre su doprle do učenih Srba iz Habzburške monarhije i među njima je nastala intelektualna klima koja je prethodila Srpskoj revoluciji.
Središnje mesto po idejama koje je zastupao pripada Dositeju Obradoviću, koji je narod definisao kao zajednicu jezika i prvi je istakao zahtev da se piše na jeziku kojim narod govori. Obradović je svojim radom na prosvećivanju naroda spajao rad na njegovom nacionalnom osvešćivanju, duhovnom ujedinjavanju i političkom oslobođenju.
Rajićeva Istorija štampana u Beču 1794/1795. godine, znatno je doprinela ideološkom formulisanju srpske revolucije, jer je u njoj prvi put prikazana srpska srednjovekovna prošlost, nedvosmisleno ukazujući na ideal kome treba težiti. Pored idejnih stremljenja javljaju se i konkretni predlozi o budućoj srpskoj državi.
Na Temišvarskom saboru 1790. godine iznet je zahtev za političkom autonomijom Srba u Habzburškoj monarhiji, dok karlovački mitroplit Stevan Stratimirović, krajem 1804. godine podnosi ruskom ministru spoljnih poslova Nacrt vospostavljenja nove sloveno-srbske države, predlažući da se, uz rusku pomoć i protektorat, obnovi srpska država koja bi obuhvatala oblasti na kojima Srbi žive i koja bi bila pod vrhovnom vlašću Porte sa ruskim ili luteranskim princom, kao garantima autonomije.
Misao o nacionalnoj državi, koja bi se stvorila na temeljima istorijskog prava, zajednička je težnja većine učenih Srba s kraja XVIII i početkom XIX veka, koji su promišljali o budućnosti srpskog naroda.
Prvi srpski ustanak udario je pečat nacionalnoj misli u Srbiji i odredio ulogu koja će obeležiti njenu istoriju u 19. i 20. veku
KOLIKO BI TREBALO DA STAVITE U KOVERTU "DA SE NE OBRUKATE" Od cifre da se zavrti u glavi, detaljna računica
CENA stolice na svadbama u Srbiji ove sezone košta i do 120 evra po gostu, a u kovertu ne bi trebalo staviti manje od 100 evra, "da se ne osramotite" gde god da ste na veselju - nevažno da li u Beogradu, Vranju, Subotici, Loznici, Boru...
24. 03. 2026. u 22:24
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
"IMA ŽIVOTA I BEZ EU - ONA JE SAMO SENZACIJA" Milanović iznenadio izjavom: "Ona je fasada i nadogradnja, i to dok traje..."
HRVATSKI predsednik Zoran Milanović primio je danas u Zagrebu makedonsku predsednicu Gordanu Siljanovsku Davkovu i poručio da proces pristupanja njene zemlje predugo traje, da ne može da daje savete, ali da ima života i bez Evropske unije (EU).
25. 03. 2026. u 10:29
Komentari (0)