SVETINJA IZVOR DUHOVNE SNAGE 950 GODINA: U manastiru Prohor Pčinjski obeležena slava i održana završna svečanost jubileja hrama na jugu Srbije
NA ČITAVOM svetu nema mnogo spomenika kulture kao što je ovaj manastir, koji mogu istovremeno da se pohvale gotovo milenijumskim postojanjem, kontinuiranim duhovnim životom i velikim značajem koji imaju za celokupno kulturno nasleđe jednog naroda.
Foto J. Stojković
Verujem da ovo mesto koje verno oslikava koliko su duboki tragovi trajanja našeg naroda, države i crkve na ovim prostorima, svima uliva ogromnu snagu.
Ovo je juče kazala ministarka kulture i informisanja Maja Gojković u manastiru Prohor Pčinjski kod Bujanovca, gde se okupio veliki broj vernika na obeležavanju manastirske slave ove velike svetinje na jugu Srbije.
Istovremeno, jučerašnjim skupom, zaokruženo je obeležavanje 950 godina od osnivanja manastira Prepodobnog Prohora Pčinjskog. To je bio povod i da vladika vranjski Pahomije zahvali mnogobrojnim vernicima, hodočasnicima i darodavcima, koji su svojim prilozima pomogli obnovu manastira od bogatog istorijskog i kulturnog značaja za naš narod.
Gramata je uručena i ministarki Maji Gojković, u ime Ministarstva kulture, koja je zahvalila u ime svih kojima su dodeljena priznanja za razvoj duhovnog života na krajnjem jugu Srbije.
- Gramata koju sam primila u ime Ministarstva kulture ima veliki i simbolički značaj, i obavezuje da i u vremenu pred nama, svesni važnosti i kulturnog nasleđa, posvećeno i predano pomažemo opstanak manastira i crkava kao i njihove kulturne i duhovne delatnosti - rekla je Gojkovićeva na svečanosti u manastiru kod Bujanovca.
Vladika Pahomije i Maja Gojković, Foto J. Stojković
Ona je naglasila da će država nastaviti da pruža podršku zaštiti duhovnog nasleđa koje je tokom istorije odigralo ključnu ulogu u opstanku naše tradicije i identiteta.
- Danas kada se suočavamo sa savremenim izazovima zajednički rad države i crkve je od ogromnog značaja - rekla je ministarka kulture.
Osim obeležavanja hramovne slave, juče su predstavljena izdanja Pravoslavne eparhije vranjske povodom 950 godina od osnivanja manastira. Reč je o vrednim delima koje su svojevrsno svedočanstvo burne istorije velike srpske svetinje koja se nalazi na šumovitim obroncima planine Kozjak, na levoj obali reke Pčinje.
Prema predanju, manastir je podigao u 11. veku vizantijski car Roman Diogen u znak zahvalnosti Svetom Prohoru Pčinjskom Mirotočivom, koji mu je prorekao da će postati car. U manastiru koji je podignut u čast i slavu Prepodobnog oca Prohora čuvaju se i njegove svete mošti iz kojih teče miro. Ove godine se, takođe, navršava i 700 godina od upokojenja drugog ktitora manastira. Reč je o srpskom kralju Milutinu, koji je uz izgradnju više od 40 svojih manastira zadužbina, pomogao i obnovu ove svetinje kraj reke Pčinje.
Mnogobrojni vernici i gosti juče u manastiru Prohor Pčinjski, Foto J. Stojković
Novi mozaici krase fasade
JUŽNU fasadu manastirskog hrama odnedavno krase i tri nova mozaika. Na njima su prikazani arhangel Mihailo, vojvoda, a kasnije car Roman Diogen, kao i Prepodobni Prohor Pčinjski dok blagosilja narod. Autor mozaika je Svetlana Milovanović iz Beograda, a darovali su ih Beograđani Nebojša i Boban Kovačević, poreklom iz sela Klinovac, nadomak manastirskog kompleksa. Njihov pradeda Nedeljko je, krajem 19. i početkom 20. veka, mnogo pomagao ondašnju obnovu ove drevne svetinje. U toku je i izrada mozaika na četiri mala kubeta na krovu crkve, a postavljanje mozaika je samo deo radova na uređenju spoljne fasade crkve koje finansira Ministarstvo kulture.
Preporučujemo
SNEG I LED UGROŽAVAJU VOZAČE I PEŠAKE: Evo kako da ostanete bezbedni
10. 01. 2026. u 18:35
POLICIJA I VATROGASCI UZ GRAĐANE ŠIROM SRBIJE: Na terenu i u najtežim uslovima (FOTO)
10. 01. 2026. u 17:54
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)