SRPSKI TRGOVCI URBANIZUJU ZAGREB: Srpski živalj je odigrao važnu ulogu u urbanizaciji i pretvaranju Zagreba u glavni grad Hrvatske

IZVOR za upoznavanje Srba trgovaca i zanatlija predstavljaju i oglasi u časopisima i novinama, u kojima oni nude svoje proizvode. Ovde su navedeni samo izabrani primeri.

Foto: Iz knjige "Srbi u Zagrebu"

U „Srbobranu” za 1897. godine oglašava se trgovac g. Popović koji drži trgovinu sjemenja, reklamira skladište sviju vrsti četaka, češalja i kičica, tvornica uljanih boja, trgovina boja i gradiva i veliko skladište laka. Radnja mu se nalazila na Jelačićevom trgu br. 6. D. Cenić u Gundulićevoj ulici br. 17. preporučuje svoju najbolje uređenu trgovinu mirođija, prekomorske robe, ukusna vina, piva i žita, uz  obavezu tačne i solidne posluge.

U krojačkom salonu M. Bastajića na Jelačićevom trgu, „primaju se narudžbe na svakovrstna gospodska odjela, koja se vrlo ukusno i po najnovijim žurnalima izrađuju. Na zalihi je svagda veliki izbor engleske i francuske suknene robe. Izrađuju se i svešteničke haljine. Cijene stalne i umjerene”.

„Mesarnica Joce Kneževića u Preradovićevoj ulici, u srpskoj kući prodaje svaki dan prije i poslije podne, uvjek svježa goveđa i teleća mesa. Cijena je veoma umjerena, mera vrlo dobra i posluga najsolidnija.” Reklamira se i krojački modni salon Petra Cvetka, bivšeg poslovođe tvrtke M. Bastajića u Dugoj ulici br. 10. Njegova firma nudi „veliki izbor finih engleskih, francuskih i brnskih tkanina i izradu najfinijeg odjela po najnovijoj modi. Cijena umjerena. Upozorujem da od svih Bastajićevih mušterija koje sam posluživao, potpunu mjeru imam.”

SRPSKO kolo za 1922. reklamira menjačnicu Koste Arsenića u Nikolićevoj ulici br. 3. U broju za 1923. godinu reklamira se prva i najmodernija brijačka i vlasuljarska dvorana Dušana Žestića u Bogovićevoj ulici br. 9. Prijateljima se preporučuje novootvorena trgovačka kuća Svetozara Bogdanova u Frankopanskoj br. 4, koja nudi sve vrste manufakturne robe na malo i  veliko. Varoška pivnica - Excelsior, sa ložama - Plava dvorana u Gajevoj ulici br. 9 predstavlja se kao „sta ra, renomirana restauracija, koja ima najbolju kuhinju u Zagrebu, pod izvrsnim vodstvom gospođa Ćuk i Milutinović i najbolje vrste vina iz okolice Daruvara, Zagreba, iz Dalmacije, Zagorja, Srema i Hercegovine.

To je sastajalište najotmenijeg zagrebačkog i vanjskog sveta. Milan Milutinović i M. Ćuk, restaurateri” . U broju od 16. oktobra 1923, Srpsko kolo oglašava skladište štofova i manufakturne robe na veliko „Bačić i Vurdelja”, Zagreb, Jurišićeva ulica br. 1. Nudi se stolarska radionica za gradnju i pokućstvo Obrada Bojevića u Ilici br. 12 u dvorištu.

„Preporuča se za izradu u tu struku zasecajućih svih stolarskih poslova.” Tu je i reklama restauracije „Kolo” - „(vis-à-vis Kazališta)”, koja nudi „izvrsna jela i prvorazredna vina. Sastajalište elitne publike. Preko zime svakodnevni koncerti, a leti impozantna bašča, najveća u Zagrebu. Vlasnica Marija Ćuk, bivša vlasnica ’Varoške pivnice’ i Excelsior-a.”
 Navedeni primeri ne daju ni približno jasnu sliku o snazi i udelu Srba i Grko-Cincara, koji su se bavili trgovinom i zanatstvom, u privrednom razvitku Zagreba. Najviše podataka o tome pružaju svedočanstva o njihovom učešću u životu pravoslavne crkvene opštine. 

U URBANIZACIJI i pretvaranju Zagreba u glavni grad Hrvatske srpski živalj je odigrao važnu ulogu. Postoji nekoliko kuća u njemu koje su podigli ili su u njima stanovali značajni Srbi. Među prvima je Hristofor Stanković (1793-1867), ugledni zagrebački trgovac i posednik, koji je kupio na današnjem Trgu bana Jelačića br. 1 jednospratnicu, kojoj je kasnije dozidao drugi a sedamdesetih godina XIX veka i treći sprat. To je bila građanska kuća sa stilskim odlikama revidiranog klasicizma.Projektovao ju je 1818. godine Bartol Felbinger, graditelj čije su zgrade obeležile prvo razdoblje tada moderne gradske arhitekture, koja je Zagrebu dala izgled srednjoevropskog grada. 

Za Hristofora Stankovića vezana je i zgrada starog kazališta na Markovom trgu, dovršena 1834. godine, prema projektu oca i sina Kristifora i Antuna Kranjolinija, ljubljanskih graditelja. Ova zgrada je izvedena u duhu bidermajera. Osamdesetih godina XIX veka podignuta je u Ulici Đure Deželića br. 4 jednospratnica kojoj se ne zna graditelj, a u kojoj je stanovao njen vlasnik Branko Jovanović, većnik Kraljevskog stola sedmorice.

Ta kuća postala je kasnije legat srpske crkvene opštine. Tu je i palata koju je za dr Bogdana Medakovića projektovao 1887. godine Janko Jambrišak, tada vodeći hrvatski arhitekta, koji je radio i na podizanju nove pravoslavne crkve Sv. Preobraženja u Zagrebu. Ova dvospratnica, kao i čitav kompleks zgrada na Zrinjevcu, građena je u stilu evropskog istorizma, a njoj gotovo identična palata nalazi se u Budimpešti, u Ulici Šandora Brodija, preko puta Muzeja Nemzeti. Treba pomenuti, između ostalih, i trospratnicu na Splovnici, koja je pripadala porodici Anastasa Popovića, a građena je od 1905. do 1907.  

Značajna je i kuća u Ilici br. 7, podignuta 1822. po projektu Bartola Felbingera. Prvobitno je izgrađena sa jednim spratom a 1872. je dobila i drugi sprat, za koji se kao graditelj pominje Janko Jambrišak. U monumentalne građevine spada i palata Srpske banke u Jurišićevoj br. 4, koju je projektovala firma „Benedikt-Baranjai” u postsecesijskom stilu.

Kuća na uglu Ilice i Preobraženjske ulice (Ilica br. 9 i Preobraženjska br. 2) podignuta je 1929. godine, a projektovale su je arhitekte Juraj Dencler i Stanko Kliska. To je jedna od najranijih modernističkih kuća u Zagrebu, u kojoj je došla do izražaja puna funkcionalnost. Kuća je bila legat majora Nestora Borojevića (1820-1875), koji je bio i odbornik srpske pravoslavne crkvene opštine. 

SUTRA: SRPSKA BANKA U ZAGREBU OSNOVANA NA SVETOG SAVU

Preporučujemo

Društvo

0 0

JEDNU STVAR SUTRA MORATE IZBACITI IZ KUĆE: Obeležavamo Veliki petak, a na ovo morate obratiti posebnu pažnju

09. 04. 2026. u 21:22

Društvo

0 0

KURTIJEVA PROVOKACIJA PRED VASKRS: U Gračanici uklanjaju srpske zastave uz asistenciju policije

09. 04. 2026. u 21:06

Društvo

0 0

POPADIJA APELUJE: "Jaja ne treba farbati na Veliki petak - tada se ništa ne radi" Evo kada ih farbaju monahinje manastira Žiča

09. 04. 2026. u 20:10

Društvo

0 1

POGLEDAJTE VEŽBU OKLOPNIH JEDINICA: Gađanja iz modernizovanih tenkova (FOTO)

09. 04. 2026. u 17:27

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije