FELJTON - U LJUBLJANI STALNO NEŠTO TRAŽE, A NE DAJU NIŠTA: Pucnji u Marseju raspršili san o balkanskoj saradnji
13. 11. 2022. u 18:00
U ČITAVOM razdoblju, od ujedinjenja do zavođenja diktature, u prvom planu su odnosi između Hrvata i Srba. Ostali kao da ne postoje.
Povezane vesti
BUĐENJE ISTORIJSKOG SLIKARSTVA KOD SRBA: Nedopustivo je prećutkivanje da je Nikola Mašić Srbin i da pripada razvoju srpske umetnosti
AUSTRIJSKO istorijsko slikarstvo je kod mnogih naroda Monarhije podstaklo želju za priključivanjem raznovrsnim tokovima probuđenog istorizma.
05. 04. 2026. u 18:36
ŠTAMPARSTVO I UKLJUČENJE SRBA U POLITIČKI ŽIVOT: Književni feljton zagrebačkog "Srbobrana" je verno odslikao intelektualnu zrelost Srba u Hrvat
KAO organ Srpskog privrednog društva „Privrednik”, 1898-1914. izlazio je u Zagrebu i list „Privrednik”, čiji je vlasnik bio Savez srpskih zemljoradničkih zadruga. Od 1910. do 1914. izlazio je u Zagrebu, svakog dvadesetog u mesecu i list „Slobodna misao”, glasnik hrvatskih i srpskih slobodnih mislilaca, pod uredništvom Zdenka Vesnića, kao organ Srpske narodne radikalne stranke.
01. 04. 2026. u 23:50
MORALI DA KORISTE HRVATSKE ŠTAMPARIJE: Pokretanje književnog lista Srpski zabavnik uticalo je na razvoj štamparstva kod Srba u Zagrebu
POČETAK štamparstva u Zagrebu vezuje se za boravak u njemu istoričara Pavla Ritera Vitezovića (1652-1713), koji je svojim radom ovaj grad pretvorio u središte hrvatske knjige i kulture.
30. 03. 2026. u 19:00
DOPRINOS SRBA U STVARANJU KULTNE ULOGE POZORIŠTA: Podizanju kazališnog nivoa doprineo i glumac Adam Mandrović, iz Beograda
POZORIŠNI život u Zagrebu dobio je snažan podstrek kada je Vatroslav Lisinski dovršio svoju operu "Ljubav i zloba", koja je izvedena nekoliko puta tokom 1846. godine.
29. 03. 2026. u 23:59
UTICAJ NOVOG SADA NA HRVATSKO KAZALIŠTE: Istorija ne može da porekne ulogu novosadskih glumaca na razvoj pozorišne kulture u Hrvatskoj
U RAZVOJU Zagreba vidno mesto je zauzimalo pozorište, koje se postepeno ugrađivalo u temelje probuđene nacionalne svesti Hrvata. Ta svest se jedva može zamisliti bez učešća pravoslavnih stanovnika grada, koji su pozorište novčano pomagali i bili uključeni u njegov umetnički razvoj, kao pisci, glumci i intenanti.
28. 03. 2026. u 18:00
Najnovije iz rubrike
VASKRSENJE HRISTOVO – PRAZNIK NAD PRAZNICIMA: Od stradanja na Golgoti do radosti večnog života
HRIŠĆANSKI svet proslavlja svoj najveći praznik – Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista.
08. 04. 2026. u 20:10
BEBE ROĐENE NA VASKRS SMATRAJU SE BLAGOSLOVENIM: Prema narodnom verovanju pratiće ih sreća i zaštićeni su od zla
PREMA hrišćanskom verovanju i narodnim predanjima, osoba rođena na Uskrs smatra se posebno blagoslovenom.
08. 04. 2026. u 19:22
HLADAN I NESTABILAN USKRS: Meteorolozi najavljuju minus, sneg i grmljavinu, ali to nije sve (MAPE)
VREMENSKE prilike u Srbiji nastavljaju da iznenađuju ogromnim oscilacijama, a meteorolozi najavljuju drastične promene koje će obeležiti period od vaskršnjih praznika sve do kraja leta. Od susnežice u nizijama i snega na Kopaoniku do superćelijskih oluja i vrelih letnjih noći, pred nama je period prepun temperaturnih šokova.
08. 04. 2026. u 18:22
SRPSKI TRGOVCI OSVAJAJU ZAGREB: Najznačajniju ulogu među Srbima trgovcima u javnom životu Hrvatske imao je Anastas Popović
KAO trgovci i zanatlije, u Zagrebu se istovremeno javljaju i Srbi i Grci. Bila je to posebna vrsta istočnjačkih trgovaca, okretnih, vrednih, štedljivih, koji su se brzo priljubili uz već postojeći sloj Zagrepčana, savlađujući pritom sve moguće otpore starosedelaca. Nikakva nastojanja starih cehova u Zagrebu nisu bila u stanju da ih zadrže.
08. 04. 2026. u 18:00
Kapital se lepi za ekstremno imućne: Srbija u evropskom vrhu po povećanju jaza između bogatih i siromašnih
NAJNOVIJI podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je jaz između bogatih i siromašnih u Srbiji i dalje među najvišima u Evropi. Nejednakost raspodele dohotka u društvu meri se Džini koeficijentom na skali od 0 (potpuna jednakost) do 100 (potpuna nejednakost), a u Srbiji je u 2025. iznosio 32, što je značajno više nego u zemljama Evropske unije.
08. 04. 2026. u 17:17
Vlado
14.11.2022. 11:13
Samo se Srbi bave Jugoslavijom!Hrvati I Slovenci su to poglavlje zatvorili.Profitirali su iz nje i otisli!A nama ostaje da pisemo feljtone i kukamo kako nisu imali postovanja za nase zrtve u pr.sv.ratu i odlucujucoj ulozi u stvaranju kraljevinje SHS.Ko gubi ima pravo da se ljuti!Izgubili smo mi Srbi i zato nam je svako kriv.Za sve je kriva kratkovidost i naivnost Pasica I kralja Aleksandra.