VASKRSENJE HRISTOVO – PRAZNIK NAD PRAZNICIMA: Od stradanja na Golgoti do radosti večnog života

Драган Радојчин
Dragan Radojčin

08. 04. 2026. u 20:10

HRIŠĆANSKI svet proslavlja svoj najveći praznik – Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista.

ВАСКРСЕЊЕ ХРИСТОВО – ПРАЗНИК НАД ПРАЗНИЦИМА: Од страдања на Голготи до радости вечног живота

Foto: SPC

Ovaj „Praznik nad praznicima“ simbolizuje trijumf vere i večnog života nad smrću, a prate ga duboko ukorenjeni narodni običaji koji počinju još tokom Strasne sedmice.

Strasna sedmica: Dani tišine i duhovnog podviga

Poslednja nedelja Časnog posta, poznata kao Strasna, Stradalna ili Velika sedmica, u potpunosti je posvećena sećanju na poslednje dane Hristovog života na zemlji, Njegovo stradanje i krsnu smrt. Ovo je period najstrožeg posta, tišine i intenzivne molitve. U pravoslavnom kalendaru svaki dan ove sedmice nosi naziv „Veliki“, jer svaki od njih čuva spomen na događaje koji su prethodili spasenju čovečanstva.

Na Veliki četvrtak, koji obeležava Tajnu večeru i ustanovljenje Svete tajne Evharistije (Pričešća), u mnogim srpskim domovima počinje farbanje vaskršnjih jaja. Ipak, centralno mesto zauzima Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu – dan kada se posti isključivo na vodi, kada zvona u hramovima utihnu, a umesto njih se oglašavaju klepala. Ovaj dan je posvećen iznošenju Plaštanice i molitvenom sećanju na Hristovo raspeće. Velika subota je dan tišine i uspomene na Hristov boravak telom u grobu, a dušom u Adu. Prema učenju Crkve, Spasitelj je tada „dušama u tamnici“ propovedao pobedu nad smrću, lomeći vrata pakla. To je dan smirenja i poslednjih priprema za doček najradosnije vesti, kada se privode kraju svi kućni poslovi pre odlaska na ponoćnu Vaskršnju liturgiju.

Crveno jaje – Čuvarkuća kao simbol nade

Najprepoznatljivije obeležje Vaskrsa jeste farbanje jaja, običaj koji svoje korene vuče iz najranijih vekova hrišćanstva i vezuje se za predivnu legendu o Svetoj Mariji Magdalini. Prema predanju, ona je u Rimu caru Tiberiju poklonila crveno jaje, pozdravljajući ga rečima „Hristos vaskrse!“, čime je započela tradiciju koja traje vekovima. Prvo jaje mora biti ofarbano u jarkocrvenu boju, koja je dvostruki simbol: ona predstavlja prečistu krv koju je Spasitelj prolio na Golgoti za grehe sveta, ali istovremeno i plamen radosti Vaskrsenja kojim je Hristos pobedio smrt i razorio vrata pakla.

Prvo ofarbano jaje naziva se „čuvarkuća“; ono zauzima počasno mesto pored kućne ikone i kandila, gde se čuva do naredne godine kao zaštitnik doma i porodice od svake nevolje. Ovaj maleni, ali moćni simbol podseća svakog vernika na neprekidnu Božju blagodat koja počiva nad pravoslavnim domovima, dajući mir, radost i nadu u večni život.

Radost Vaskršnjeg jutra i trijumf života

Vaskršnja radost svoje izvorište ima u svečanoj ponoćnoj Liturgiji, kada se verni narod sabira pod svodovima hramova kako bi jednoglasno proslavio najveće čudo hrišćanske vaseljene. Vrhunac ovog svetog sabranja jeste Sveta tajna Pričešća, kojom se vernici sjedinjuju sa vaskrslim Gospodom, primajući lek besmrtnosti za obnovu i isceljenje duše i tela. Nakon višenedeljnog duhovnog i telesnog podviga Časnog posta, prvi mrsni zalogaj upravo je vaskršnje jaje, kojim se u krugu porodice prekida post i slavi novi život. Svečani praznični ručak neizostavan je deo srpske tradicije, a na bogatoj trpezi se, uz blagoslovena jaja, obavezno nalaze tradicionalna vaskršnja pogača, domaći sir i praznično pečenje.

Najveću radost, naročito najmlađima, donosi običaj tucanja jajima. Ovaj čin, koji naizgled deluje kao igra, nosi duboku metafizičku simboliku: pucanje ljuske predstavlja Hristov izlazak iz zapečaćenog groba, čime se još jednom simbolično potvrđuje konačna pobeda nad smrću.

Kako se pravilno pozdravljamo?

Od Vaskrsa pa sve do praznika Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdana, što čini period od ukupno 40 dana, vernici se međusobno pozdravljaju radosnim rečima: „Hristos vaskrse!”, na šta se otpozdravlja sa: „Vaistinu vaskrse!”. Ovaj pozdrav nije samo običajna forma, već najkraće ispovedanje hrišćanske vere i potvrda najradosnije vesti u istoriji čovečanstva.

U našoj crkvenoj praksi podjednako je zastupljen i svečani ruskoslovenski oblik „Hristos voskrese!”, na koji se odgovara sa „Voistinu voskrese!”. Bez obzira na to koji od ova dva jezička oblika odaberete, važno je da se izgovaraju sa radošću i nepokolebljivom verom u pobedu života nad smrću.

Povratak suštini i praštanju

Vaskrs nije samo povod za praznično sabranje oko bogate trpeze, već prevashodno trenutak za pronalaženje unutrašnjeg mira i snage za iskreno praštanje. Smisao ovog Praznika nad praznicima leži u obnavljanju zajedništva i ljubavi prema bližnjima, jer upravo kroz izmirenje sa drugima svedočimo svoju veru u Vaskrslog Gospoda Isusa Hrista. Neka nas ovaj dan iznova podseti da dobrota i nepokolebljiva nada uvek pronalaze svoj put, donoseći blagosloveni mir, zdravlje i istinsko blagostanje u svaki pravoslavni dom.

BONUS VIDEO: 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AIKBANK OMOGUĆILA 100% ONLINE OTVARANJE RAČUNA: Za 15 minuta, sa 0 rsd mesečnog održavanja