GENOCID JE TEŠKA REČ ZA SREBRENICU: Intervju - Vilijam Montgomeri, bivši ambasador SAD u Beogradu

D. Milinković

12. 10. 2025. u 09:37

UOPŠTE mi se nije svideo način na koji se odigralo sve u vezi sa Kosovom. Bio sam veliki zagovornik pristupa "standardi pre statusa", na tome smo naporno radili, ali se na kraju to pokazalo kao jedna velika izdaja, varka. Odluka o priznavanju Kosova doneta je u našoj vladi i snažno je podržana. Mislim da je ceo proces mogao biti vođen mnogo bolje.

ГЕНОЦИД ЈЕ ТЕШКА РЕЧ ЗА СРЕБРЕНИЦУ: Интервју - Вилијам Монтгомери, бивши амбасадор САД у Београду

Foto: D. Milovanović

Ovako u intervjuu za "Novosti" Vilijam Montgomeri, bivši američki ambasador u SRJ (2001-2004), odgovara na pitanje da li, osim toga što smatra da je bombardovanje bilo pogrešno, misli da je bila greška i američko priznavanje nezavisnosti južne srpske pokrajine. Montgomeri i njegova supruga Lin, čija je knjiga "Nediplomatski životi" upravo objavljena u Srbiji, gotovo pola veka vezani su za Balkan, gde i danas žive. Svoju diplomatsku karijeru Montgomeri je započeo i završio upravo u Beogradu, gde je stigao 18 meseci nakon NATO agresije i neposredno nakon rušenja Miloševićevog režima, u čemu je i sam aktivno učestvovao iz baze u Budimpešti, u vreme dok je bio ambasador u Hrvatskoj. Ovaj diplomatski par u knjizi daje svoja zapažanja o događajima čiji nisu bili samo svedoci već su ih i oblikovali, od Titove Jugoslavije, pa sve do promene vlasti u Srbiji 5. oktobra 2000. i ubistva premijera Zorana Đinđića.

U knjizi Montgomeri detaljno opisuje šta je sve u ime američke vlade činio u obaranju Miloševića i dolasku DOS na vlast, a u razgovoru za "Novosti" tvrdi da, koliko on zna, "nema koordinisanog napora nijedne vlade da sruši aktuelnu vlast u Srbiji". Ocenjuje da su protesti u Srbiji "jedinstven pokret, koji nema nijednog političkog lidera", što vidi kao manu jer "ne postoji ni detaljan plan za dan posle".

Ovako se u intervjuu priseća angažmana u vezi sa KiM:

- Ja sam bio taj koji je predložio da se pre statusa postave standardi koji moraju da budu ispunjeni pre nego što Albancima na Kosovu dozvoli formiranje vlade i bilo šta drugo. Radio sam sa Čovićem na tome i pripremili smo listu, ali je britanski diplomata Karne Ros, koji je došao sa Kosova da se sastane sa nama u Beču, bio neverovatno grub. Brutalno grub. U suštini je rekao: ne želim da vidim vašu listu, Srbija više nema nikakvu ulogu u tome šta će se dešavati na Kosovu. Vratili su se sa listom standarda koja je bila besmislena, mogli ste da ih ispunite za 30 sekundi. I to je ono što su uradili - ubrzo su proglasili da su standardi ispunjeni i dali im nezavisnost. Mislim da je taj proces bio vođen veoma, veoma, veoma loše.

Danas nema ništa od standarda, Priština ozbiljno narušava osnovna prava Srba. Može li Vašington da izvrši jači pritisak na Kurtija?

- Govorio sam više puta upravo o tome - Kurti se nije pridržavao slova sporazuma iz Brisela, odbio je da formira ZSO, a mi smo mu to dozvolili, tako da je to jedna velika greška međunarodne zajednice. Zabranio je uvoz srpske robe, dinar... I ljuti me što se ništa ne preduzima u vezi sa svim tim. Govorimo o nekakvom glupom dijalogu, Priština ne ispunjava ništa, stalno izazivaju provokacije, a vaša vlada je bila vrlo, vrlo strpljiva i nije upala u zamku da reaguje. To je upravo ono što Kurti želi, on se svakodnevno moli da Srbija pošalje svoje trupe ili nešto slično. Na međunarodnoj zajednici je da preduzme korake da obuzda Kurtija, što se može lako uraditi.

Govorili ste i o nepoštovanju Rezolucije 1244 SB UN.

- Kada smo bombardovali SRJ to je rađeno bez odobrenja UN, jer Rusija to nije dozvolila. Bili smo očajni da dobijemo nešto od UN što bi na neki način opravdalo to što smo uradili. Moram da kažem da mi nismo do kraja poštovali Rezoluciju. U tom dokumentu kaže se da se priznaje suverenitet Jugoslavije i da će biti na Kosovo poslate bezbednosne snage Srbije da štite kulturne spomenike, što se, znamo, nije desilo.

Rezolucija 1244 nije jedini međunarodni sporazum koji se krši, slična sudbina zadesila je i Dejtonski sporazum...

- Posle 30 godina jasno je da taj sporazum ne funkcioniše, jer je od starta pogrešno postavljen. Pre svega, u Bosni je trebalo da postoje tri entiteta, a ne dva. Greška je bila i da sve etničke grupe dobiju pravo da blokiraju bilo koju odluku ako bi smatrala da ona ugrožava njene interese. Sarajevo je sada muslimanski grad. Uticaj Saudijske Arabije i Turske u Bosni postaje sve jači. Gde god da odete, videćete ono što ja zovem "džamije po šablonu". Dakle, situacija u Bosni nije dobra i ne vidim da će se uskoro popraviti. Bio sam nedavno i u Srebrenici i video ogroman natpis "genocid". Turci su uložili mnogo novca u izgradnju novog memorijalnog kompleksa, koji će biti otvoren dogodine na godišnjicu masakra. I ponovo je tema genocid počinjen nad muslimanima. To dodatno otežava odnose u Bosni.

Podržavate li vi tu tezu da je u Srebrenici izvršen genocid?

- Za mene je genocid izuzetno snažna reč. Kada pomislim na genocid, pomislim na Ruandu ili na Jevreje tokom Drugog svetskog rata. Zašto? Zato što su tada masovno ubijani muškarci, žene i deca - svi. To je bio pravi genocid. Ne vidim situaciju u Bosni na isti način. Nema sumnje da je to bio veoma težak, strašan ratni zločin. Oko 6.000 muškaraca i mladića je ubijeno - ogroman zločin. Ali, po mom mišljenju, to ne dostiže nivo genocida. Ali, ostavio bih to pravnim stručnjacima da raspravljaju. Svi imaju različita mišljenja, a mislim da ta mišljenja više zavise od etničke pripadnosti nego od logike.

Mislite li da 5. oktobra pre 25 godina ne bi bilo bez stranog uplitanja?

- Možda grešim, ali naše učešće je bilo veliko. Srpski narod je imao mnogo besa, mnogo hrabrosti. Bilo je mnogo protesta, ali mislim da smo mi uneli element koji je to snažno podržao. Između ostalog, srpski narod je pre toga pretrpeo deset godina sankcija i ekonomskih problema. Bili su umorni od toga. Verujem da je postojao jak osećaj da će, ako opozicija pobedi, doći do zapadne pomoći što se, uzgred, i desilo. To je bio važan faktor. Mislim da smo mi, SAD ili Zapad, pogrešno procenili da je pad režima bio posledica nezadovoljstva Miloševićevom politikom u Bosni ili Hrvatskoj. Razlog je bila ekonomska situacija.

Ekonomska situacija u Srbiji danas ne može da se poredi sa tadašnjom...

- Tačno.

Šta je onda po vama razlog za proteste u Srbiji? Slažete li se sa tvrdnjama da je problem to što se 6. oktobar nikad nije dogodio?

- Mogu da vam kažem da su lideri DOS tada odlučili da neće biti revolucije, već samo tranzicije. Mislim da je Koštunica svakako bio za taj pristup. I zato što su imali takav pristup, ostavili su sve ljude iz Miloševićeve ere na mestima u bezbednosnim službama, svuda, nisu promenili ljude u ministarstvima, koji su se snažno protivili promenama.

Svet je u teškoj situaciji

DA li je svet u predvorju novog rata?

- Rekao bih da smo u veoma teškom periodu. Nekada sam mislio da je Hladni rat bio zastrašujuće vreme, ali sada postoji toliko različitih izazova i za pojedine države i za međunarodne organizacije i za svet u celini, bilo da su u pitanju klimatske promene ili finansijski problemi. U takvom okruženju je veoma teško bilo šta postići. Pogledajte Francusku, možda će uskoro imati predsedničke izbore. Mnoge zemlje prolaze kroz velike krize. A u teškim vremenima, loše stvari mogu da se dogode.

U knjizi navodite da su SAD Miloševićevu Srbiju smatrale "opasnom zemljom"? Kako Trampova administracija vidi današnju Srbiju, na čijem čelu je predsednik Vučić?

- Ne može se porediti. U Miloševićevo vreme vodili su se ratovi u Hrvatskoj i Bosni i većina je krivila Miloševića da je jedan od inicijatora nasilja. Dok sam bio ambasador, imali smo uvid u transkripte Saveta za nacionalnu bezbednost gde se videlo da on direktno naređuje nasilje u Bosni. Saznali smo i da je Mladić bio na platnom spisku JNA sve do 2002, skinut je tek kada smo to otkrili. Milošević je bio ogroman problem. Sada je potpuno drugačija atmosfera, ova vlast nikoga nije napala.

Ali zato Srbiju neprestano optužuju upravo to - da je destabilizujući faktor, da će napasti nekog u regionu...

- To vam je sudbina. I mogu vam reći da Hrvati i Bošnjaci i dalje tako misle. Ali, to se nije desilo.

Kako se ta sudbina može promeniti? Može li uopšte?

- Samo vremenom. I dalje, u filmovima ili serijama, negativac je Srbin. Žao mi je, to se i dalje dešava. Mislim da će samo vreme i ponašanje vaše vlade to promeniti. Kada smo došli ovde posle bombardovanja i prekida diplomatskih odnosa, nismo znali kako će nas ljudi tretirati. A mogu da kažem da za sve to vreme dok sam bio ovde, nije bilo nijednog incidenta, nijednog problema sa mojom porodicom ili osobljem ambasade. Srpski narod nas je tretirao veoma dobro. Možda im se nije dopadala politika američke vlade, ali nisu to prenosili na pojedince.

I dalje održavam kontakte

MILAN St. Protić, ambasador SRJ u Vašingtonu dok ste vi bili u Beogradu, kritikuje vas da "delujete naivno", a zapravo ste iskusan obaveštajac. Posebno vam zamera veze sa SNS...

- Video sam mnoge političke lidere u regionu i dalje ih viđam, bilo da je to Crna Gora ili negde drugo. Da, viđam mnogo ljudi, priznajem. Ali šta da kažem, mislim da je važno održavati kontakte. U mojim godinama to je bitka za život, da ostanem aktivan i angažovan, a ne da sedim skrštenih ruku. I to i radim.

Ljudi su ovde imali velika očekivanja kada se Tramp vratio u Belu kuću da će se promeniti odnos Vašingtona prema Srbiji, a posebno kada je reč o KiM. Vidite li znakove te promene?

- Bio sam i sam radoznao šta će se događati. Tramp je pokazao da ne mari za konvencionalna pravila i da je spreman da preduzme poteze koje se drugi ne bi usudili. Na primer, njegov odnos prema NATO naterao je saveznike da značajno povećaju budžete za odbranu. Mislio sam da je moguće da bi mogao da pogleda situaciju i probleme i u ovom regionu o kojima sam i sam mnogo puta govorio i da bi mogao nešto da preduzme. To se još nije dogodilo, ali ima još tri i po godine mandata. Takođe, čekamo novog ambasadora u Beogradu. Nadam se da će biti više interesovanja za ovaj region.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?

ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?

DINASTIJA Karađorđević 13. decembra obeležava svoju krsnu slavu, Sv. Apostola Andriju Prvozvanog. Međutim, to nije bila i slava Karađorđa i njegovih sinova koji su slavili Sv. Klimenta (8.12.). U nastavku teksta pročitajte manje poznate istorijske činjenice i okolnosti pod kojima je Petar Karađorđević 1890. godine, promenio slavu i zaštitnika porodičnog doma odabrao svetog apostola.

12. 10. 2025. u 08:07

Komentari (0)

PODRŠKA SRBIMA SA KOSOVA I METOHIJE - NEMA PREDAJE! Pogledajte kako su izgledali veličanstveni skupovi širom Srbije