Spremao i za Putina, Širaka, Alijeva...: Poznati kuvar Đorđe Kostić o čuvenim srpskim jelima - Mora da se zna šta je Karađorđeva šnicla

Dragana Matović

01. 05. 2026. u 07:00

PROFESIONALNU karijeru Đorđe Kostić počeo je kao konobar u uglednom beogradskom hotelu, ali njegova ljubav bila je usmerena na drugu stranu.

Спремао и за Путина, Ширака, Алијева...: Познати кувар Ђорђе Костић о чувеним српским јелима - Мора да се зна шта је Карађорђева шницла

FOTO: Privatna arhiva

Želeo je da postane kuvar. I završio je ugostiteljsku školu, smer kuvar, i kada je ušao u kuhinju, tu je i ostao. Posao ga je potom odveo u Rusiju, Ukrajinu, Kazahstan, Azerbejdžan i Libiju, gde je stigao do elitnih restorana i kuvao za državne delegacije i najviše zvaničnike.

Iza sebe ima bogatu karijeru sa više od 50 ostvarenih ugostiteljskih koncepata, od kafea, pabova do hotela i velikih prostora za događaje. Na kongresu Svetske asocijacije šefova kuvara (WACS) u Singapuru pre dve godine dodeljeno mu je doživotno počasno članstvo, kao tek trećem kuvaru sa prostora bivše Jugoslavije sa tim priznanjem. Počasni je predsednik Asocijacije šefova kuvara Srbije.

Sedimo sa Kostićem u restoranu, probamo torte koje je napravio jedan od njegovih učenika, govori nam o srpskoj kuhinji, o tome šta joj nedostaje da bi bila prepoznatljiva, i o mladim kuvarima koji tek ulaze u ovaj posao.

- Imamo situaciju da se srpska tradicionalna jela pripremaju na različite načine, bez jasnih standarda - kaže Kostić. - Za razliku od zemalja poput Italije, gde se tačno zna kako se koje jelo priprema i kom regionu pripada, kod nas često dolazi do improvizacija koje narušavaju autentičnost. U restoranima nailazimo na neprirodne kombinacije i odstupanje od tradicionalnih recepata, a potencijal domaćih namirnica, poput maline je neiskorišćen.

FOTO: Privatna arhiva

 

Priča nam da planira da organizuje prvi Nacionalni kongres restoratera i gastronomije u Srbiji koji bi okupio šefove kuhinja, poslastičare, restoratere i sve druge koji učestvuju u stvaranju ugostiteljske ponude. Cilj je da se na ovom skupu definišu osnove za standardizaciju srpske kuhinje, od recepata do načina serviranja, kako bismo kao zemlja imali prepoznatljiv gastronomski identitet. Planira i da pozove vrhunske svetske kuvare i druge ugostitelje iz zemalja sa određenim standardima. Kongres će najverovatnije biti organizovan u nekom mestu na jugu Srbije.

- Približava se "Ekspo 2027", što je ogromna prilika da Srbija pokaže svoj identitet - kaže on. - Gastronomija mora biti deo toga. Moramo se predstaviti kao ozbiljna i uređena destinacija. Moramo da znamo kako izgleda srpska kuhinja, da proja ne može da se služi hladna, da mućkalica nije paprikaš i da ćevapi ne smeju da sadrže aditive. Italijani imaju istu pastu svuda, Francuzi isto jelo, a mi volimo da eksperimentišemo. Cilj je da tradicionalna jela u svim restoranima budu pripremljena na isti način, da strani gosti osete isti ukus gde god da poruče srpsku hranu.

FOTO: Privatna arhiva

Mentorka mu je bila Rada Stojanović, supruga čuvenog kuvara Miće Stojanovića koji je izmislio recept za Karađorđevu šniclu. Kostić se i sam upustio u prenošenje znanja. Gde god da je bio u svetu njegovi učenici su naučili kako se pravi Vasina torta, srneća leđa, pljeskavica, teleća krem čorba... Svuda je u meniju isticao srpsku kuhinju.

Iz Beograda je otišao u Budimpeštu, a ubrzo posle toga u Rusiju. Uskoro je dobio posao u Čeljabinsku, postao je šef kuhinje u švajcarskom hotelu sa četiri zvezdice.

- Sećam se suza, knedle u grlu dok sam čekao avion u Domodedovu - priča on. - Krenuo sam u nepoznato, nisam znao odakle da počnem, a morao sam brzo da formiram tim i promenim jelovnik. Uspostavio sam saradnju sa školama, pozivao učenike na praksu. Danas su ti učenici šefovi kuhinja i menadžeri restorana. Gde god da sam išao, sa mnom je bila zastava Srbije. Video sam da Francuzi i Italijani svuda promovišu svoju kuhinju i ja sam radio isto.

Tiramisu bez recepta

- U ČELjABINSKU sam prvi put radio kao šef kuhinje - kaže Kostić. - Dobio sam zadatak da pripremim tiramisu za delegaciju jedne velike kompanije, a tada niko nije znao šta je to. Uz minimalne informacije i uz pomoć porodice, morali smo sami da osmislimo recept. Na kraju smo napravili desert koji je sve oduševio. Cela sala je aplaudirala. Taj trenutak ću pamtiti celog života.

Krajem devedesetih odlazi u Azerbejdžan, gde je učestvovao u otvaranju banketno-kongresnog centra na ulazu u Baku.

- Taj centar je osmišljen za prijem visokih državnih delegacija i organizaciju velikih događaja. Radio sam i u Kazahstanu, otvorio objekte u Lavovu u Ukrajini, kao i hotel u Libiji, u Bengaziju. Svuda gde sam radio, nastojao sam da dovedem mlade ljude iz Srbije. Danas su neki od njih mnogo uspešniji od mene i to me raduje.

Kostić je u Azerbejdžanu spremao hranu za predsednika Ilhama Alijeva i njegovu suprugu Mehriban.

- Prema osoblju su se ophodili skromno, s velikim poštovanjem - ističe on. - Nisu imali neke posebne zahteve, ali smo u meniju uvek imali i nešto srpsko, naše torte, na primer. Svuda gde sam radio stranci najviše vole srpski roštilj i slatkiše.

Kostića su često zvali kad dolaze najviše državne delegacije. I ne pamti ko je sve tamo bio, od lidera Rusije Vladimira Putina do nekadašnjeg predsednika Francuske Žaka Širaka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Haos u FK Partizan! Uprava optužila Predraga Mijatovića za neverovatnu stvar!