I VINO KORISTILI KAO LEK: Vršački muzej „Apoteka na stepenicama“, dobio novi eksponat - apotekarsku presu za ceđenje grožđa (FOTO)
JEDAN od najlepših vršačkih muzeja „Apoteka na stepenicama“, u kom se nalazi jedina stalna postavka u Srbiji posvećena istoriji farmacije, dobio je na poklon redak i vrlo značajan eksponat – apotekarsku presu za pravljenje medicinskog vina, koju im je donirao tamošnji stomatolog dr Ivan Josić. Ova dobro očuvana sprava, stara oko 100 godina, dala je novu dimenziju bogatoj izložbenoj postavci, jer govori da se vino – po kom je vršački kraj inače dobro poznat – od davnina zvanično koristilo i kao lek.
Foto: J.J.Baljak
Mnogi će reći da je opšte poznata stvar da je vino lekovito i da lekari često preporučuju da se popije jedna čaša crvenog vina dnevno, da bi se popravila krvna slika i održalo opšte zdravlje. Međutim, medicinsko vino nije isto što i konzumno. Ono se ne pije na čaše, već na kašičice. A i način pravljenja je potpuno drugačiji, jer ono sadrži i svojstva raznog lekovitog bilja. Proizvodi se u manjim količinama, o čemu svedoči i veličina donirane prese, koja je, inače, izrađena sa elementima luksuza, po čemu se i razlikuje od klasičnog vinogradarskog oruđa.
-Proizvodnja medicinskog vina podrazumeva složenu mešavinu nauke i umetnosti. Kroz proces maceracije, u vino se potapa razno lekovito bilje, poput pelina, anisa ili cimeta, kako bi poprimilo njihova lekovita svojstva. Takvo vino se u malim dozama koristi za poboljšanje varenja, jačanje imunološkog sistema i ublažavanje bolova i drugih nelagodnosti – objašnjava kustos Stefan Mavrović, ističući da je donirana presa služila farmaceutima za ceđenje grožđa, od kog su pravili vino sa drugačijim hemijskim osobinama od konzumnog, kako bi moglo da ekstrahuje lekovite materije iz biljaka.
Foto: J.J.Baljak
Iako se i u starim vršačkim apotekama nekada proizvodilo medicinsko vino, „Apoteka na stepenicama“ u svojoj bogatoj postavci dosad nije imala ovakvu presu, pa im ova donirana, poreklom iz Sombora, mnogo znači. Našla je svoje mesto među originalnim laboratorijskim posudama, alatima, dokumentima i nameštajem, koje su tamošnji farmaceuti koristili od 18. veka do Drugog svetskog rata.
Donirali antikvitete
GRADSKI muzej u Vršcu jedan je od najstarijih i najbogatijih u Srbiji. Baštini oko 260.000 muzealija, od kojih značajan broj predstavljaju i donacije građana i raznih organizacija. Često to čine i stranci, pre svih Nemci, koje koreni vuku u ove krajeve.
Od 2021. „Apoteka na stepenicama“ je jedini muzej u Srbiji posvećem istoriji farmacije. Izložbeni prostor tada je proširen na još četiri prostorije, uključujući i polutavan na kom se nekada sušilo bilje i spravljala sirovina za lekove, dok je umesto Pajinih slika – koje su premeštene u glavnu zgradu muzeja „Konkordija“ – izložena bogata prirodnjačka zbirka.
Knjige opojnih droga
DOK nisu postali ugledni članovi društva, prvi apotekari su, kao prosvetitelji, imali težak zadatak da uvere stanovništvo u sve prednosti potpuno drugačijeg načina lečenja od onog na koji su navikli. Jer, trebalo je pijavice i razne bajalice zameniti tabletama i sirupima, koje su nedeljama predano i temeljno pravili u svojim dobro opremljenim laboratorijama. Zato je njihov rad bio strogo kontrolisan, na osnovu prvog zakona o zdravstvu, koji je donela Marija Terezija, a morali su da vode i posebne knjige opojnih droga i otrova.
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)