NEVIDLJIVI I MOĆNI ČUVARI PISANE BAŠTINE: Vodeni žigovi u niškom arhivu otkrivaju neverovatne priče (FOTO)
VODENI žigovi nevidljivi, ali moćni čuvari pisane baštine, svedoče o autentičnosti i verodostojnosti dokumenata, a istoričarima mogu da otkriju poreklo papira, autora i da li je dokument falsifikat.
Foto J. Ćosin
Istorijski arhiv Niš čuva brojne dokumente sa vodenim žigovima, koji su od neprocenjive vrednosti za istraživače. Istoričar i arhivista Igor Rakić iz ove ustanove objašnjava da se prvi vodeni žigovi pojavljuju u 13. veku u italijanskom gradu Fabrijanu.
- Tokom srednjeg veka, tu se proizvodio izuzetno kvalitetan papir, pa su želeli da dodaju tome i određene elemente na papiru. Imamo jedno pismo iz tog perioda koje je prvi dokument koji govori o vodenom žigu - navodi Rakić.
Izrada vodenog žiga bila je kompleksan proces. Na situ, kroz koje je prolazila pulpa napravljena od indijske konoplje, lana ili pamuka, dodavali su se reljefni oblici. U početku su vodeni žigovi bili jednostavni, sastojali su se od nekoliko crtica ili slova. Kako je tehnika izrade papira napredovala, žigovi su postajali sve složeniji.
- Na osnovu njega mi možemo tačno da vidimo gde je nastao papir, ko je proizvođač bio, kako je čak taj papir putovao po svetu. Oni govore i o kretanju i trgovini. Dokumenti, na primer, u Osmanskom carstvu pisani su na osmanskom jeziku, arapsko-persijskim pismom, ali žig ima ABC slova, znači, abeceda, i onda tu vidite da to nije moglo da bude proizvedeno kod Osmanlija, nego na Zapadu - dodaje Rakić.
Vodeni žigovi, po njegovim rečima, imaju različite oblike i motive:
- Vremenom su se razvijali i dobili složene oblike, od inicijala do simbola poput polumeseca, dvoglavog orla ili štita. Na primer, dvoglavi orao sa inicijalima "FI", što označava Franca Jozefa Prvog, bio je prisutan na papirologiji iz druge polovine 19. veka, koja je bila korišćena u Austrougarskoj, kako bi se označila autentičnost papira proizvedenog u tom regionu. Upravo po tom vodenom žigu mi vidimo kada je nastao papir - objašnjava Rakić.
Vodeni žigovi nisu samo estetski detalji na papiru; oni su ključni za razumevanje porekla, autentičnosti i istorije dokumenata. Kao nevidljivi svedoci prošlosti, nastavljaju da fasciniraju istraživače i ljubitelje istorije, ali i da pružaju dragocene informacije o vremenu i mestima iz kojih potiču.
Popis mađarskog prava
U ARHIVU izdvajaju i knjigu Corpus Juris Hungarici, koja sadrži popis mađarskog prava od dolaska Mađara u Panoniju do početka 16. veka. Autor ovog pravnog spisa bio je Ištvan Verboci, ali, kako ističe istoričar, knjiga nikada nije dobila status zvaničnog zakonika.
Jedan od najstarijih dokumenata u Istorijskom arhivu je hronološko-istorijski traktat o patrijarsima Antiohije iz 1725. godine. Na 615. strani ove knjige nalazi se vodeni žig u obliku slova "B", što se povezuje sa Žanom Bolandom, za kojeg se vezuju bolandisti, jezuitskog reda poznatog po kritičkom proučavanju života svetaca.
Bolandisti su izdavali spise o svecima, ali su ih podvrgavali rigoroznoj analizi kako bi utvrdili njihovu istinitost.
- Zbog toga je ova knjiga izuzetno značajna i danas postoji veoma mali broj primeraka u Evropi. Jedan od njih čuva se upravo u Istorijskom arhivu Niša - dodaje Rakić.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)