AKCIJA PROTIV "SREĆNOG ŠAMARANJA": Španska policija i Fondacija SOL pokrenuli kampanju za zaštitu dece od onlajn nasilja

Nataša Bijelić

25. 03. 2026. u 12:14

ŠPANSKA nacionalna policija, u saradnji sa Fondacijom SOL, pokrenula je novu kampanju za podizanje svesti kao deo inicijative "Mi smo njihova najbolja mreža", koja ima za cilj zaštitu dece i adolescenata u digitalnom okruženju podizanjem svesti o rizicima onlajn nasilja i sprečavanjem njegove normalizacije.

АКЦИЈА ПРОТИВ СРЕЋНОГ ШАМАРАЊА: Шпанска полиција и Фондација СОЛ покренули кампању за заштиту деце од онлајн насиља

Foto: AP Photo/Paul White

Inicijativa ima za cilj da istakne oblik nasilja koji je sve rasprostranjeniji u školama i na mreži, poznat kao "Srećno šamaranje", tačnije, snimanje i trenutno širenje nasilnog sadržaja.

- Fenomen "Srećno šamaranje" pojavio se u Ujedinjenom Kraljevstvu 2005. godine i uprkos, svom naizgled nevinom imenu, opisuje nasilni fenomen koji se poslednjih godina proširio u Španiji: snimanje fizičkog, verbalnog ili čak seksualnog napada i njegovo deljenje na mreži putem društvenih mreža ili aplikacija za razmenu poruka, što uzrokuje štetu koja se proteže i nakon trenutka napada i pojačava se kroz širenje i viralno širenje sadržaja. Cilj je obično sticanje popularnosti ili "lajkova" na mreži, iako za žrtvu to predstavlja dvostruku viktimizaciju: prvo samu agresiju, a zatim javno poniženje koje može trajati godinama - navodi u saopštenju španska policija.

Nedavne studije, kako se ističe, odražavaju zabrinjavajući porast nasilnog ponašanja među španskim maloletnicima. Prema izveštaju Kancelarije španskog državnog tužioca iz 2025. godine, u 2024. zabeleženo je 12.563 napada koja su počinili maloletnici, što je povećanje od 8 odsto u odnosu na 2022. godinu. Iste godine otvoreno je 120 slučajeva za ubistvo ili pokušaj ubistva koje su počinili maloletnici, što je 18,8 odsto više nego u 2023. godini.

Huan Kristobal Kabijedas Pedraza, inspektor Nacionalne policije sa preko 28 godina iskustva u javnoj bezbednosti, istrazi i sprečavanju kriminala, dodaje:

- "Šamari zbog sreće" je široko rasprostranjena praksa među maloletnicima koja prevazilazi granice fizičkog sveta i masovno se širi u digitalnom svetu. Moramo negovati kritičko razmišljanje i odgovorno korišćenje društvenih medija i tehnologije kod naših tinejdžera kako bi bili svesni potencijalnog uticaja svojih postupaka i štete koju mogu naneti drugima. Ovakvu vrstu ponašanja ne možemo smatrati šalom ili igrom, jer može predstavljati zločine protiv moralnog integriteta, napad ili pretnje. Maloletnici, od 14 godina, su krivično odgovorni, a posledice mogu uticati na njih i u odraslom dobu. Nasilje nema mesta ni u jednom prostoru i u tom smislu, saradnja između porodica, škola i društva je neophodna za izgradnju bezbednijeg okruženja.

Glavni kanali - društvene mreže

IZ kancelarije Državnog javnog tužioca upozoravaju na porast broja zločina počinjenih ili širenih putem računara, posebno putem društvenih medija i aplikacija za razmenu poruka. Izveštaj koji je 2025. godine objavila Fondacija ANAR identifikuje WhatsApp (66,4%), Instagram (50,5%) i TikTok (49,5%) kao glavne kanale putem kojih se ove situacije dešavaju ili šire. Isti izveštaj takođe ističe rastuće prisustvo veštačke inteligencije u ovoj vrsti agresije: 14,2 odsto slučajeva sajber maltretiranja uključuje upotrebu veštačke inteligencije, prvenstveno za kreiranje lažnih slika, video zapisa ili audio snimaka žrtve ili za njeno lažno predstavljanje.

Video koji je kreirala Fondacija SOL bavi se ovom stvarnošću iz preventivne perspektive, pozivajući na razmišljanje.

- Kada se napad snimi i podeli, poniženje se umnožava. Ne radi se samo o fizičkoj ili verbalnoj povredi, već i o javnoj eksponiranosti, okrutnim komentarima i nemogućnosti zaborava - objašnjava Klaudija Kaso, direktorka Fondacije SOL. - A ono što je najzabrinjavajuće je to što mnogi mladi ljudi počinju da doživljavaju ove napade kao sadržaj, a ne kao nasilje.

Prema izveštaju organizacije "Spasite decu", "Šamaranje zbog sreće" je zločin koji ne čini samo agresor, već i svi oni koji snimaju, dele ili interaguju sa nasilnim sadržajem objavljenim na društvenim mrežama. U 61 odsto slučajeva, agresori su iz bliskog kruga žrtve, kao što su školski drugovi ili prijatelji, što ističe jaku vezu između sajber maltretiranja i maltretiranja, što je sve veći problem. Prema izveštaju Državnog tužioca iz 2025. godine, samo u 2024. godini zabeleženo je 1.196 slučajeva maltretiranja u školama. Samo državno tužilaštvo upozorava da ove brojke odražavaju samo slučajeve koji dospeju do pravosudnog sistema i da stvarni broj može biti veći zbog nedovoljnog prijavljivanja ili internih upravljačkih praksi unutar škola.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

CEO SVET SE SMEJE REAL MADRIDU: Lekari mesecima lečili POGREŠNO KOLENO Kilijana Mbapea?!