TRAMP I PUTIN NA ALJASCI: Razgovori koji bi mogli preokrenuti odnose dve sile

V.N.

11. 08. 2025. u 15:26

PREDSTOJEĆI pregovori predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, zakazani za 15. avgust 2025. godine u Enkoridžu, Aljaska, izazivaju talas spekulacija širom sveta.

ТРАМП И ПУТИН НА АЉАСЦИ: Разговори који би могли преокренути односе две силе

Foto: Profimedia

Pojedini analitičari tvrde da je izbor Aljaske simboličan potez sa ciljem da se ponizi Moskva, dok drugi smatraju da je reč o poruci pomirenja i mogućem obnovljanju odnosa između dve supersile.

Istorijska pozadina: od ruskog otkrića do američke kupovine

Aljasku je 1741. godine otkrio ruski istraživač Vitus Bering, a Rusi su ubrzo stavili teritoriju pod svoju upravu. Prvo stalno naselje izgradili su 1783. godine na ostrvu Kodijak. Međutim, posle Krimskog rata Rusija se našla u teškoj finansijskoj i spoljnopolitičkoj situaciji. Kao jedno od rešenja predložena je prodaja „daleke, nepristupačne i ne mnogo korisne“ Aljaske Sjedinjenim Američkim Državama.

U Sankt Peterburgu je 16. decembra 1866. održan sastanak na kome su prisustvovali car Aleksandar II, veliki knez Konstantin Nikolajevič, ministri finansija i mornarice, kao i ruski izaslanik u Vašingtonu, baron Eduard fon Stekl. Svi su odobrili ideju prodaje uz uslov Ministarstva finansija da cena ne sme biti manja od 5 miliona zlatnih dolara.

Imperator Aleksandar II je 22. decembra 1866. odobrio granice teritorije koja će biti ponuđena na prodaju. Fon Stekl je u martu 1867. doputovao u Vašington i američkom državnom sekretaru Vilijamu Sjuardu (William Henry Seward) zvanično izneo ponudu.

Sporazum o prodaji Aljaske potpisan je 30. marta 1867. godine u Vašingtonu. Teritorija površine 1.519.000 km² prodata je za 7,2 miliona dolara u zlatu, što je iznosilo svega 4,74 dolara po kvadratnom kilometru. Zanimljivo je da je tadašnja američka javnost kupovinu smatrala „Sjuardovom ludorijom“, verujući da je reč o nepotrebnom trošku, posebno jer je Građanski rat u SAD završen samo dve godine ranije.

Aljaska je 1884. dobila status okruga, 1912. postala zvanična teritorija SAD, a 1959. godine i 49. savezna država.

Vojno prisustvo SAD na Aljasci

Američka vojska prisutna je na Aljasci još od 1867. godine, kada je četa F Devetog pešadijskog puka (oko 250 vojnika) poslana iz San Franciska u Sitku radi upravljanja novostečenom teritorijom. Četa je stigla 10. oktobra 1867. i učestvovala u ceremoniji prenosa suvereniteta sa Rusije na SAD.

U to vreme Sitka, tadašnji Novoarhangelsk, bila je sedište Rusko-američke kompanije pod pokroviteljstvom ruskog cara. Grad je bio smešten na ostrvu Baranov, dok današnji Enkoridž tada još nije postojao.

Za razliku od drugih gradova južno od planinskog venca Bruks, Enkoridž nikada nije bio centar ribarstva ili rudarstva. Okolno zemljište je neplodno, bez značajnih mineralnih resursa, a grad je nastao isključivo zbog železnice.

Mesto budućeg Enkoridža izabrano je 1914. godine za železničko čvorište. Izgradnja je trajala od 1915. do 1923. godine, a naselje koje je nastalo oko gradilišta, poznato kao Ship Creek, preraslo je 1920. u zvanični Enkoridž.

Simbolika mesta susreta

Izbor Enkoridža za mesto sastanka Putina i Trampa može imati višeslojnu simboliku. U vreme prodaje Aljaske, Rusija i SAD imali su izuzetno dobre odnose — Moskva je tokom američkog Građanskog rata podržavala Uniju (severne države).

Zbog toga je moguće da je Aljaska izabrana ne samo zbog geografske pogodnosti, već i kao simbol obnove odnosa dve svetske sile. Dok pojedini posmatraju izbor kao provokaciju, drugi u njemu vide šansu za istorijski preokret i postizanje dogovora koji bi mogao trajno da promeni geopolitičku sliku sveta.

(Oružjeonlajn)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OVO ĆE IZAZVATI MNOGE REAKCIJE: Evo šta su delije noćas uradile povodom dešavanja u Crnoj Gori (FOTO)