MILION I PO KVADRATNIH KILOMETARA ZA SAMO 7 MILIONA DOLARA: Kako je Rusija prodala Aljasku Americi

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

09. 08. 2025. u 22:15

PRODATA za kopejke pre više od 150 godina, Aljaska je danas opet u epicentru pažnje i to zbog susreta Vladimira Putina i Donalda Trampa na danas Američkoj, a nekada Ruskoj teritoriji.

МИЛИОН И ПО КВАДРАТНИХ КИЛОМЕТАРА ЗА САМО 7 МИЛИОНА ДОЛАРА: Како је Русија продала Аљаску Америци

Foto: Printscreen/Google maps

Kako se onomad pregovaralo o njenoj prodaji, za koliko je ona na kraju krajeva prodata i šta je sve pripalo Americi kupoprodajnim ugovorom potpisanim ne tako davne 1867. godine?

Prvi ruski doseljenici obreli su se na tlu Aljaske negde sredinom 17. veka: iako zvanični podaci ne postoje, veruje se da su to bili članovi ekspedicije ruskog moreplovca Semjona Dežnjeva. U narednim decenijama put Aljaske zaputilo se još nekoliko ruskih ekspedicija, potom su počeli da je osvajaju i preduzetnici, a zatim i privatne kompanije.

PRODAJA ALjASKE INICIRANA NEKOLIKO PUTA

Prvi put je tema prepuštanja Aljaske Sjedinjenim Američkim Državama pokrenuta 1845. godine: pitanje je inicirala Rusko-američka kompanija, koju je činilo nekoliko trgovačkih firmi i koja je imala za cilj dalji razvoj Aljaske. Kompanija se našla u krizi i kojoj je bilo potrebno finansiranje, koje je moguće bilo obezbediti prodajom poluostrva.

Naredni put inicijativa je došla od generala-guvernera Istočnog Sibira, Nikolaja Murjavjova-Amurskog - on je lično uputio pismo imperatoru Nikolaju I i predložio mu da proda Sjedinjenim Američkim Državama Aljasku jer bi to učvrstilo odnose Rusije sa SAD i pomoglo joj da učvrsti svoju poziciju na Dalekom Istoku, a ujedno i minimiziralo rizik da teritorija jednom bude preoteta.

Nakon okončanja Krimskog rata (1853.-1856. godine) pitanje prodaje Aljaske ponovo je obnovljeno: Rusija je uvidela da održavanje tako daleke teritorije za nju nije isplativo, a ujedno je i nepraktično sa geopolitičke tačke gledišta, jer bi zaštita ove poprilično ranjive teritorije od potencijalnih napada neprijatelja bila izazovna i nimalo jeftina.

ALjASKA NA KRAJU PRODATA AMERICI BUDZAŠTO

Međutim, ni tada nije došlo do prodaje,i narednih 10 godina se to pitanje te guralo pod tepih, te ponovo pokretalo. Na kraju krajeva, prvo ozbiljnije razmatranje teme prodaje Aljaske Sjedinjenim Američkim Državama inicirano je u oktobru 1866. godine, kada se ruski izaslanik Eduard Steklj vratio iz Vašingtona u Sankt Peterburg, pišu RIA Novosti.

U decembru te iste godine, nakon temeljnog razmatranja, imperator Aleksandar II je zajedno sa velikim knezom Konstantinom Nikolajevičem, ministrima inostranih poslova i finansija i ruskim izaslanikom u Vašingtonu, doneo konačnu odluku da Rusija proda Aljasku svojim "komšijama" iz SAD. Nedelju dana kasnije iscrtana je i granica teritorije, kao logičan nastavak dijaloga

Kompletan posao oko ugovaranja prodaje Aljaske trajao je puna tri meseca, da bi 30. marta 1867. godine u Vašingtonu napokon bio potpisan kupoprodajni ugovor: Rusija je svoju teritoriju na severu Amerike prodala SAD i to praktično za kopejke: teritorija od 1.519.000 kvadratnih kilometara koštala je SAD svega 7,2 miliona dolara u zlatu, odnosno nešto manje od 11 miliona carskih rubalja!

ZAJEDNO SA ALjASKOM PRODATO JOŠ MNOGO TOGA

Zajedno sa samim poluostrvom, Sjedinjene Američke Države su od Rusije kupile i oblasku liniju širine 10 milja duž zapadne obale Britanske Kolumbije, arhipelag Aleksandra, Aleutska ostrva, ostrvo Bližnji, Krisji, Lisji, Andrejanovski, Šumagina, Nunivak i Pribilova, kao i sve nepokretnosti koje se nalaze na ostrvu, sve kolonijalne arhive, zvnaična i istorijska dokumenta.

Među Rusijom i SAD tada je ustanovljena i nova, morska državna granica u Beringovorm moreuzu i Beringovom moru. Autohtono stanovništvo po automatizmu pripalo je SAD, dok su ostali stanovnici imali pravo da se po sopstvenoj odluci vrate u Rusiju u naredne tri godine. Oni koji su ipak odlučili da ostanu na "svojoj" zemlji kasnije su se jako pokajali, a mnogi su odličili da se presele u Kaliforniju.

Veći deo novca koji je Rusija dobila prodajom Aljaske (a dobila ga je, realno, jako malo, imajući u vidu površinu teritorije poluostrva i drugih entiteta) iskorišćen je za kupovinu materijala za izgradnju železničkih pruga: tada je u planu bila gradnja istovremeno nekoliko trasa, uključujući onu između Kurska i Kijeva, Rjazanska i Kozlovska, Moskve i Rjazanska i drugih.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - Helikopteri Ka-32 i Super puma u akciji gašenja požara u Kamenoj gori

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OSVOJI KARTE ZA EVROBASKET 2025 i navijaj svim srcem za Srbiju