HRVATI TRAŽE RUŠENJE PARTIZANSKOG GROBLJA: Zahtevi u Mostaru da se čuveno spomen-obeležje Bogdana Bogdanovića vrati katoličkoj crkvi
ČUVENO partizansko groblje u Mostaru, za koje je jedan od najpoznatijih beogradskih gradonačelnika i jugoslovenskih arhitekata i filozofa, Bogdan Bodganović, dobio prestižna priznanja, ponovo se našlo na meti napada.
AP Photo/Kemal Softic
Osim što je pred Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra, osvanulo iscrtano svastikama, u fokusu je i zbog zahteva koalicije "Moj dom", koju čine hrvatske stranke, da bude deložirano.
Naime, pomenuta koalicija je najavila da će se boriti za prenamenu ovog spomen-obeležja i vraćanje zemljišta Katoličkoj crkvi, od koje su ga, kako navode, ukrali komunisti.
Zato je Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH nanovo zatražio donošenje zakona o zaštiti od fašističkog i neofašističkog organizovanja.
- Ideologija koju baštine ove stranke priznaje BiH, ali unutar neke Velike Hrvatske, kakva je bila od 1941. do 1945. godine - rekao je za bosanske medije Sead Đurić, predsednik Saveza antifašista i boraca NOR u BiH. - Ta je ideologija pobeđena od onih koji leže na Partizanskom spomen groblju i zato njima antifašističko nasleđe smeta. Žele pokupiti najekstremnije glaove u predizbornoj kampanji, kako bi ušli u Gradsko veće i od Mostara, koji je godinama slučaj, napravili novi slučaj.
AUTOR KAMENOG CVETA
BOGDAN Bogdanović ostavio je iza sebe mnoštvo spomen-obeležja, od kojih su najpoznatiji Kameni cvet u Jasenovcu i Spomen-groblje u Mostaru. Osim njih, tu sui Spomenik jevrjeskim žrtvama fašizma u Beogradu, i spomen-obeležja u Garavicama, Kruševcu, Štipu, Bihaću, Prilepu, Čačku, Beloj Crkvi, Kosovskoj Mitrovici "
Partizansko groblje podignuto je šezdesetih godina prošlog veka na eksproprisanoj, a ne nacionalizovanoj zemlji, navodi Đurić, a eksproprijacija se, za razliku od nacionalizacije, plaćala. Prema propisima koja važe i u EU, Katolička crkva mogla bi eventualno da traži naknadu imovine, ukoliko smatra da je eksproprijacija bila nepravična, ali ne i naturalnu restituciju. U BiH zakon o vraćanju imovine, naime, nikada nije donet.
Gradnja mostarskog Partizanskog groblja započela je 1960. godine, a glavni inicijator bio je tadašnji visoki funkcioner, inače Mostarac, Džemal Bijedić. Svečano je otvoreno, u prisustvu Josipa Broza Tita, 25. septembra 1965, na 5.000 kvadratnih metara i šest terasa.Na njemu se nalazi 810 spomen ploča, koje simbolišu stabla posečene mladosti i sahranjeno je oko 500 partizanskih boraca, među kojima i nekoliko narodnih heroja.
Prilično oštećeno tokom rata devedesetih, groblje je nastavilo da propada i posle toga, da bi bilo obnovljeno i otvoreno za javnost 2005, a godinu dana kasnije proglašeno je za zaštićeni nacionalni spomenik BiH.
Preporučujemo
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (1)