ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Za nemačkog doktora Vebera naše je pismo bilo "odmor za oči", a danas kao da žele da nestane
20. 04. 2021. u 10:10
ŠTALA se nalazila na vrhu brega, pokraj puta koji je povezivao nekoliko zaselaka. Bila je sva od drveta.
Naravno da je odmor za oci. Ja napisem na latinici na engleskom Ilic(Илић) prezime i odnesem u postu u Americi i ona ne moze d a procita. Pa reko jel to vase pismo ili nije. A odstampano na stampacu.
Povezane vesti

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU Vodeći srpski lingvisti pitaju: Za šta se zalaže Maja Gojković?
Na Skupštini Republike Srbije održanoj 25. 3. 2021. godine, na kojoj su poslanici postavljali pitanja premijerki i ministrima, poslanik Vladan Glišić interesovao se o izmenama i dopunama Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, kojima se štiti ćirilica. Na to je nejasan odgovor dala ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, tvrde, za "Novosti", vodeći srpski lingvisti Miloš Kovačević, Aleksandar Milanović, Veljko Brborić i Sreto Tanasić. Njihov odgovor ministarki Maji Gojković prenosimo u celini.
13. 04. 2021. u 08:20

NAŠE DOBRO SLOVENSKO I PRAVOSLAVNO PISMO: Milovan Danojlić - rehabilitacija ćirilice je preduslov duhovnog oporavka i kulturne obnove
NAŠE dobro slovensko i pravoslavno pismo, sa kojim dišemo i pišemo, staro je više od hiljadu godina.
13. 04. 2021. u 15:24

MATIJA BEĆKOVIĆ ZA “NOVOSTI”: Moglo bi se desiti da Hrvatska pre usvoji zakon o ćirilici nego Srbija
U JEKU rasprava o zakonu o ćirilici i serije tekstova koje objavljuje vaš list o ćiriličkom pismu - ćirilica je s neočekivane strane dobila jedno značajno priznanje koje je salvama oduševljenja i odobravanja dočekano ne samo u Srbiji nego i u takozvanom regionu.
06. 04. 2021. u 10:19

DRŽAVI NE TREBA ZAKON O ĆIRILICI: U Sekretarijatu za zakonodavstvo kažu da je za zaštitu pisma dovoljna strategija razvoja kulture
OD zakona o zaštiti jezika i pisama, koji je trebalo da zaštiti ćirilicu od povlačenja pred sve agresivnijom latinicom i stranim izrazima, po svemu sudeći - nema ništa!
03. 04. 2021. u 10:00

TRAŽE ALIBI DA NE BRANE ĆIRILICU: Lingvisti kritikuju stav Sekretarijata za zakonodavstvo, koji je odbacio Predlog zakona o jeziku i pismima
NAKON što je Republički sekeretarijat za zakonodavstvo odbacio postojeći predlog zakona o zaštiti jezika i pisma i poručio da će morati da se piše novi tekst, lingvisti su ocenili da je taj postupak primer državne nebrige, neznanja, arogancije i ignorisanja struke kad su posredi identitetska pitanja.
02. 04. 2021. u 10:00

ZAKON O ĆIRILICI MORA NA POPRAVNI: Republički sekretarijat za zakonodavstvo odbacio propis o pismu, kažu da prelazi okvire službene upotrebe
AKO Srbija želi da dobije zakon o zaštiti jezika i pisma, postojeći predlog koji nekoliko godina čami u fiokama, moraće, po svemu sudeći, biti promenjen. A tog posla moraće da se lati Ministarstvo kulture i informisanja.
01. 04. 2021. u 11:00

KNJIŽEVNA KRITIKA - JEZIČKA KULTURA: Sreto Tanasić, "Tako sam govorio zarad sutra", "Čigoja"
U KNjIZI intervjua prof. dr Sreto Tanasić odgovara na najznačajnija pitanja u vezi sa savremenim srpskim književnim jezikom i procesima koji se u njemu odvijaju, kao i na pitanja o ćirilici.
30. 03. 2021. u 15:59

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Nevidljivi cenzori
HOĆEMO li čekati da srpski jezik bude manjinski, pa da onda o njemu vodimo brigu
30. 03. 2021. u 12:32

INTERVJU Miro Vuksanović: Zahvatila nas je rijaliti prostota
AKADEMIK Miro Vuksanović nedavno je objavio dve knjige - putopisni dnevnik "Brojčanik" ("Laguna") i autopoetička sabiranja "Razgovor s Nemanjom" (UK Crne Gore), objavljena kao deo nagrade "Marko Miljanov", koja će mu biti uručena kad epidemiološke okolnosti to dozvole. Ova samosvojna i osobena dela duboko su lična, na neki način autobiografska.
28. 03. 2021. u 13:00

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Srpska malograždanica
SRBI su u 18. veku, znamo, preuzeli od Rusa i prilagodili srpskom glasovnom sastavu rusku građansku ćirilicu, graždanicu.
23. 03. 2021. u 13:11
Najnovije iz rubrike

FILM O STRADANJU SRBA BIO JE IZAZOV: Intervju - Vitalij Buzujev, ruski reditelj
VITALIJA Buzujeva, ruskog reditelja, zatičemo u montaži gde sa ekipom filmskih radnika, finišira dokumentarni film koji će ruskoj javnosti u godini obeležavanja osam decenija od velike pobede u Otadžbinskom ratu predstaviti razmere stradanja Srba u 20. veku. Tema nije nova, ali pristup i tehnike koje Buzujev koristi, intuicija koja ga vodi i duboko poznavanje srpskog pitanja, njegovu dokumentaristiku stavljaju u red umetničkih dostignuća svetskih kinematografa.
04. 05. 2025. u 19:37

FILMSKA KRITIKA: Politički triler u susret konklavi
"KONKLAVA", američko-britanski igrani film, režija Edvard Berger, 2024.
04. 05. 2025. u 19:33

JOAKIMOVI DANI U KRAGUJEVCU: Staueta "Joakim Vujić" Gorici Popović i Bitef festivalu
Revija pozorišnih predstava nastalih po delima domaćih autora „Joakimovi dani“ održaće se po 15. put u Knjaževsko-srpskom teatru uz svečanu dodelu priznanja. Statueta „Joakim Vujić” biće uručena glumici Gorici Popović i Bitef festivalu, a Prsten sa likom Joakima Vujića pozorišnom kritičaru i stručnjaku u oblasti teatrologije Aleksandru Milosavljeviću.Medaljon sa likom Joakima Vujića pripašće Fudbalskom klubu „RADNIČKI 1923“.
04. 05. 2025. u 19:22

"RAZBIJENI KRČAG" PRED BEOGRAĐANIMA: Narodno pozorište iz Banjaluke gostuje u beogradskom nacionalnom teatru
POZNATI kritički komad o korupciji i društvenom rasulu, koji je Hajnrih fon Klajst, jedan od najznačajnijih predstavnika nemačkog romantizma, napisao 1806. godine - "Razbijeni krčag" postavlja brojna pitanja kao što su prikrivanje činjenica, borba za pravdu, zloupotreba sudske funkcije i seksualna ucena.
03. 05. 2025. u 06:30

JAKE ŽENE BILE SU MOCARTOVA INSPIRACIJA: O "Figarovoj ženidbi", pred treće izvođenje na sceni novosadskog SNP
OPERA "Figarova ženidba" (Le nozze di Figaro), jedno od najvoljenijih dela Volfganga Amadeusa Mocarta, treće večeri maja treći put će biti izvedena na sceni "Jovan Đorđević" Srpskog narodnog pozorišta, pod upravom dirigenta Aleksandra Kojića a u režiji Aleksandra Nikolića.
02. 05. 2025. u 06:30
Komentari (2)