POLA VEKA DUBOKE JEDNOSTAVNOSTI: Jubilej Milije Belića, posle Pariza obeležen i u Čačku (FOTO)

VELIKI jubilej, pola veka rada slikara, vajara i teoretičara umetnosti Milije Belića, već obeležen u Parizu, gde decenijama živi i stvara, objavljivanjem kapitalne monografije i retrospektivom u tamošnjoj galeriji Abstract project u Srbiji je zaokružen u okviru Međunarodnog simpozijuma "Umetnost i papir" u Čačku.

ПОЛА ВЕКА ДУБОКЕ ЈЕДНОСТАВНОСТИ: Јубилеј Милије Белића, после Париза обележен и у Чачку (ФОТО)

Foto Z.Jovanović

Prvo je, u Maloj sali Kulturnog centra Čačak, promovisana bogato uređena knjiga, sa tekstovima najeminentnijih francuskih i domaćih istoričara i teoetičara umetnosti, reprodukcijama Belićevih radova i njegovim esejima i studijama, dok je u Narodnom muzeju,  otvorena izložba koja zbroja njegovih 50 godina stvaralaštva.

- Umetnički put Milije Belića prati nekoliko fundamentalnih tema od metafizike, nove geometrije, kinetike, dekonstrukcije i skulptura - ističe istoričar umetnosti Delfina Rajić, direktor Narodnog muzeja u Čačku. - U svom radu on dovodi u pitanje našu percepciju prostora i vremena, uvodeći namerne vizuelne dvosmislenosti odnosno predstave otvorene za dvostruko tumačenje, kao i lažnu preciznost, koje pozivaju gledaoca na stalno preispitivanje svojih uobičajenih referentnih tačaka.

Foto Ljubaznošću autora

 

 Izložba će, kako ističe Rajićeva, predstaviti evoluciju Belićevog kreativnog procesa, od ranih radova do najnovijih kreacija, kroz različite medije - slike, skulpture, video-instalacije i digitalne radove konstruktivističke i kinetičke umetnosti.

 - Svojim čistim linijama, jednostavnim oblicima i pozivom na kontemplaciju, izložba nudi jedinstveno iskustvo kroz umetnička dela fokusirana na njegove osnovne elemente: formu, boju, prostor i materijal - objašnjava direktorka čačanske ustanove kulture. - Posmatranjem ovih umetničkih dela otkrićete neočekivanu emocionalnu i intelektualnu dubinu u njenoj jednostavnosti.

Foto Ljubaznošću autora

 

Ova istoričarka umetnosti podseća i na konstataciju Petra Omčikusa da je Belić intelektualac koji je zadržao toplinu.

 - Svojim čistim linijama, jednostavnim oblicima i pozivom na kontemplaciju izložba nudi jedinstveno iskustvo kroz umetnička dela fokusirana na osnovne elemente: formu, boju, prostor i materijal - zaključujnje Delfina Rajić.

Doktor estetike

ROĐEN 1954. u Rudovcima, blizu Beograda, u kome je diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti, Belić se osamdesetih godina prošlog veka upitio u Francusku, gde je doktorirao estetiku. Osnivač je udruženja Carrment Art Construit u Parizu i redovno učestvuje na salonu Ralits Nouvelles. Dela mu se nalaze u kolekcijama Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Nacionalne biblioteke Francuske, Muzeja Satoru Sato (Japan), Muzeja umetnosti koledža Boudin (SAD)... 

Vizuelni umetnik Božidar Plazinić, osnivač Centra za vizuelna istraživanja i razvoj vizuelne kulture "Krug", koji se uključio u obeležavanje jubileja, Belića poznaje iz vremena kada je stupio na likovnu scenu. Kako kaže, ovaj autor se oduvek izdvajao po svom interesovanju za teoriju umetnosti, jer nije samo praktikovao svoj slikapski koncept, već ga je i teoretski razrađivao.

Foto Ljubaznošću autora

 

Za to u Srbiji često nije imao razumevanja, pa se stoga uputio u Pariz, napominje sagovornik. Tamo je doktorirao umetnost i nauke o umetnosti na Univerzitetu Pariz I Panteon-Sorbona, ali je paralelno nastavio da se uspešno bavi i umetničkom praksom.

- Belić je dobro razumeo zahteve savremene umetnosti, koja traži od autora da savlada različite oblasti, kako bi bio ličnost od integriteta - priča Plazinić. - Iako umetnost nije egzaktna, već dolazi iz nekih viših sfera, umetniku je danas neophodno da ima raznorodna znanja, da bi mogao da se celovitije izrazi. Nasuprot tezi nemačke klasične filozofije o kraju umetnosti, Belić u svojim teoretskim radovima dokazuje i da je umetnost večna i nedokaziva.

Već pedeset godina Milija Belić postavlja još jedno važno pitanje, ne kao filozof koji raspravlja, već kao slikar koji dovodi u pitanje našu percepciju prostora i vremena: da li je svet baš onakav kakvim ga vidimo ili onakav kakvim mislimo da ga vidimo? U svojim likovim delima on to radi uvodeći namerne vizuelne dvosmislenosti - nemoguće perspektive, prikaze otvorene za dvostruko tumačenje, lažnu preciznost - koji pozivaju gledaoca da se stalno preispituje. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZAŠTO JE ŽENAMA ZABRANJEN PRISTUP SVETOJ GORI? Kazna za ovaj prekršaj je surova, a neke Srpkinje su je ipak posetile