DAN KINOTEKE: Dodela Zlatnog pečata Bori Draškoviću i otvaranje Festivala nitratnog filma
U SALI „Makavejev“, u subotu 6. juna, svečano je obeležen Dan Jugoslovenske kinoteke, Državnog audiovizuelnog arhiva Srbije, prilikom čega je uručena nagrada Zlatni pečat za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti reditelju Bori Draškoviću i otvoren je 28. Festival nitratnog filma.
Foto: Z. Jovanović
Jugoslovenska kinoteka za svoj dan simbolično je odabrala 6. jun, datum kada se u kafani Zlatni krst na Terazijama 1896. godine, odigrala prva filmska projekcija u Srbiji i na Balkanu. Prošlo je tačno 130 godina od tada, zbog čega ovogodišnja proslava Kinoteke nosi poseban značaj. Na samom početku, Jelena Đogatović iz Jugoslovenske kinoteke, pozdravila je goste i publiku i najavila kratki filmski prilog o ovom značajnom događaju.
Foto: Z. Jovanović
Ovogodišnji laureat nagrade koju Kinoteka tradicionalno dodeljuje 6. juna, Zlatni pečat za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti, jeste Boro Drašković, naš istaknuti filmski, televizijski i pozorišni reditelj, scenarista, teoretičar filma i profesor. Nagradu mu je uručio vršilac dužnosti direktora Jugoslovenske kinoteke, Aleksandar Erdeljanović.
„Hvala na ovoj nagradi za moje filmove. Zaista sam uzbuđen... Ove godine su se poklopile bitne stvari za mene, kao što je ova nagrada i kao što je to izdanje mojih Sabranih dela u izdanju Prometeja, od 12 tomova... Za moju generaciju Kinoteka predstavlja jedan hram mašte i slobode; ako nas niste mogli naći u koncertnoj dvorani, onda biste nas pronašli u Kinoteci. U to vreme stasavala je istovremeno generacija koja će iznedriti naš novi film, a i sama Kinoteka je rasla da bi postala ovo što je danas... Na neki način, naučili smo u Kinoteci da gledamo, da gledamo slobodno. Vi ste ovde svi mladi, ali u to vreme nije baš bilo tako lako gledati i biti slobodan. Naučili smo da, na neki način, prodremo u identitet sveta, što smo posle pretočili i u svoje filmove. Zato uvek govorim da sam ja dete Kinoteke, iako doduše ne ove lepe zgrade, nego one „sirotinjske“ u Kosovskoj ulici, ali svakako Kinoteka je za mene sveto mesto.“, izjavio je Boro Drašković u veoma emotivnom izlaganju, koje je više puta propraćeno gromoglasnim aplauzima.
Foto: Z. Jovanović
Nakon toga, usledila je dodela plaketa koje Jugoslovenska kinoteka dodeljuje pojedincima i institucijama za dugogodišnju uspešnu saradnju. Ovogodišnji dobitnici su: Valeria Kamporesi, direktorka Španske kinoteke, Jan Erik Holst, istoričar filma iz Osla, Elif Rongen iz Holandske kinoteke, Erik Košuta predsednik kompanije Danubia Holdings Group i Sonja Đurović Vukadinović, viši filmski arhivista Jugoslovenske kinoteke.
Okupljenima se zatim obratio Aleksandar Erdeljanović, u svojstvu direktora i selektora Festivala nitratnog filma, rekavši nešto više o samom programu, kao i o projekcijama na otvaranju festivala.
„Zahvalio bih se najpre Bori Draškoviću, za sve što je dao našoj kinematografiji, kao i svim večerašnjim laureatima. Želim takođe na početku i da pozdravim sve goste festivala, kojih je večeras već dvadeset, od ukupno četrdeset koji će posetiti naš festival, što je najveći broj do sada. Na ovogodišnjem izdanju festivala biće prikazano 58 naslova iz 23 svetska arhiva. Trudio sam se kao i uvek pri izboru da program bude raznolik, tako da ove godine imamo skoro sve žanrove, sem vesterna i naučne fantastike. Takođe, treba istaći da otprilike devedeset posto filmova sa programa do sada nije prikazano pred našom publikom.“, istakao je Erdeljanović, dodavši da će ovom prilikom pomenuti samo neka od velikih autorskih imena svetske kinematografije, čija će ostvarenja publika moći da vidi na ovogodišnjem festivalu, kao što su: Kenđi Mizoguči, Jevgenij Bauer, Luiđi Komenčini, Jevgenij Červjakov, Pjetro Đermi, Frenk Borzejdži, Vili Forst, Mihal Vašinski, Luis Bunjuel i drugi.
U nastavku izlaganja, Erdeljanović se osvrnuo na filmove koji će otvoriti festival, a koji su u skladu sa ovogodišnjim obeležavanjem 130 godina od prve filmske projekcije u Srbiji i na Balkanu.
„Prvi film koji ćete videti traje samo dva minuta, ali ima ogroman značaj za nas. Zahvaljujući Španskoj kinoteci, dobili smo ovaj film iz 1903. godine, pod naslovom Ubistvo srpske kraljevske porodice, u režiji Lisjena Nongijea, a u produkciji Pate filma. To je najstariji igrani film vezan za Srbiju i srpski narod, a poseban kuriozitet predstavlja činjenica da je snimljen samo dva dana nakon Majskog prevrata, događaja koji je preokrenuo srpsku istoriju 1903. godine. Na osnovu nepotpunih vesti iz Beograda, Pate produkcija rešila je da napravi film aktuelnosti, tip filma kakav je tada bio u modi. Verzija događaja naravno nije onakva kakvu znamo iz istorije, ali je svakako interesantno videti kakav je bio pogled francuske javnosti tog doba. Iako je bio prikazivan po Evropi, u Srbiji, zbog smene dinastija, nije, tako da je ovo njegova srpska premijera.“, izjavio je Aleksandar Erdeljanović, a zatim predstavio i drugu projekciju na otvaranju, film Limijer!
Avantura počinje iz 2016. godine, čiji je autor Tijeri Fremo, selektor Kanskog festivala, direktor Festivala Limijer u Lionu i čovek koji vodi računa o zaostavštini Braće Limijer. Fremo je u ovom filmu sakupio preko sto radova braće Limijer i napravio veoma zabavan, duhovit i pronicljiv film protkan njegovim komentarima.
Festival nitratnog filma traje do 15. juna, a sve projekcije će se održati u Sali „Makavejev“ Jugoslovenske kinoteke. Detaljan program, sa satnicom i opisom filmova, publika može pronaći u katalogu festivala, na biletarnici Kinoteke.
Preporučujemo
Čarolija senki u "Pinokiju": Predstava „Luna Luna park", u režiji Fabricija Montekija
05. 06. 2026. u 11:00
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
PUTIN GUBI KRIM? U toku je "duboka operacija" - Ukrajina izvodi brz povratak poluostrva nakon 12 godina
ZAPADNI mediji i stručnjaci danima unazad predviđaju da bi se poluostrvo Krim moglo vratiti pod ukrajinsku kontrolu, jer je Ukrajina prekinula ruske linije snabdevanja.
06. 06. 2026. u 08:59 >> 08:59
NEMAČKA HITNO POZVALA RUSIJU: Putine, vreme je...
MINISTAR spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
05. 06. 2026. u 09:53
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)