MISTERIJA DIRIGENTSKE PALICE MOKRANJCA: Izrađena je u Nemačkoj 1903. godine, a ovo je priča o tome kako se sve desilo

Suzana Mihajlović Jovanović

22. 09. 2025. u 18:01

POSLE više od 120 godina dirigentska palica Stevana Mokranjca stigla u njegov rodni Negotin. Na izložbi "Mokranjcu na dar" Muzej Krajine izložio poklone koje je slavni kompozitor dobio za života.

МИСТЕРИЈА ДИРИГЕНТСКЕ ПАЛИЦЕ МОКРАЊЦА: Израђена је у Немачкој  1903. године, а ово је прича о томе како се све десило

Foto: S.M.Jovanović

Među brojnim poklonima koje je Stevan Stojanović Mokranjac dobijao tokom svog života, jedan predmet je ove godine izazvao posebnu pažnju publike - dirigentska palica izrađena u Nemačkoj oko 1903. godine, prvi put predstavljena javnosti u okviru izložbe „Mokranjcu na dar“ u Muzeju Krajine, na 59. „Mokranjčevim danima“.

Palica je izrađena od ebonizovanog drveta, dužine 36 centimetara, sa trupom blago konusnog oblika, glačane površine i srebrnim okvirima u središnjem delu i na krajevima. Ornamenti floralnog porekla, najverovatnije lovorovog lišća, u kombinaciji sa dekorativnim linijama, ukrašavaju vrh i dršku, završavajući se minijaturnom lirom. Centralni srebrni prsten nosi graviranu posvetu: „Za 50. godišnjicu Beogradskog pevačkog društva i u spomen na berlinsku pevačku turneju. Posvetio Zigfrid Karo 1853 – 1903“. Na njoj se jasno vide žig „srebro 800“ i oznake nemačke kontrole.

Mokranjčeva dirigentska palica u Negotin je stigla zahvaljujući njenoj vlasnici dr Gordani Popović, počasnoj građanki opštine Negotin, izaslaniku Austrije u Briselu, gde pri Evropskoj komisiji vodi značajne projekte, a koja ju je kupila na aukciji u Nemačkoj.

– Mislim da svako od nas, ako nosi ljubav iz sopstvene porodice i ako u sebi ima temelj poštovanja prema svom narodu i kulturi, širi tu ljubav i kroz očuvanje tradicije i umetnosti. Takva je Gordana Popović, koja je ovu palicu sačuvala i učinila dostupnom javnosti. Zato smo odlučili da izložbu oblikujemo kao priču ne samo o ovom dragocenom predmetu, već i o svim poklonima koje je Mokranjac dobijao tokom života – kaže Vesna Stanković, direktorka Muzeja Krajine.

Foto: S.M.Jovanović

Autori izložbe: Vesna Stanković, Sanja Radosavljević, Ivica Trajković

Izložba „Mokranjcu na dar“ Muzeja Krajine, koju autorski potpisuju Sanja Radosavljević, kustos pedagog, Ivica Trajković, dokumentarista savetnik i Vesna Stanković, direktorka Muzeja, otvara pogled na darivanje kao kulturnu i društvenu praksu, posmatranu kroz biografiju i delo Stevana Stojanovića Mokranjca, jednog od stubova srpske muzičke tradicije. Najveći deo izloženih eksponata pripada stalnoj postavci Mokranjčeve rodne kuće,

– Opredelili smo se za jedan intimniji segment njegovog života, za darove koje je primio. Svaki od njih ima svoju priču: ko ga je darovao, u kom trenutku je nastao, ali i kakve je odnose Mokranjac gradio sa svojim savremenicima. Oni čuvaju duh vremena i toplinu veza koje je negovao – istakla je Sanja Radosavljević, kustos pedagog.

U galeriji Mokranjčeve rodne kuće izložen je i stočić sa inkrustacijom od sedefa, dar sultana Abdul Hamida Drugog, koji je Mokranjcu uručen u Carigradu 1895. kada je premijerno izveo sa svojim horom sultanovu himnu “Hamidiju” u višeglasnoj horskoj obradi, pa na njegov zahtev i srpsku “Bože pravde” .

Foto: S.M.Jovanović

Stočić, dar sultana Abdul Hamida Drugog

Tu su i darovi koje je dobio 1909. povodom 25 godina njegovog umetničkog rada: Lira sa srebrnim žicama, trake sa uručenih venaca, vaza od majolike. Izložena je i Kula svetilja, izrađena u radionici češkog vajara i drvoresca Jaroslava Krejčika – svetionik sa 11 kamenih polja  na kojima su ispisani nazivi Mokračevih kompozicija, sa lanternom  na kojoj piše: Beogradsko pevačko društvo.

–U Muzeju smo svesni da kroz rad na Mokranjcu istovremeno čuvamo jedno veliko kulturno dobro i da gradimo kontinuitet u predstavljanju njegovog života i dela. Zato nam je bilo važno da ovom izložbom ukažemo na poklone kao trajno svedočanstvo o umetniku i njegovom vremenu – kaže  Ivica Trajković, dokumentarista savetnik Muzeja Krajine.

Izložena je i ikona Svetog Nikole, rad Uroša Predića koju je slavni slikar 1898. poklonio svojoj sinovici Mariji Mici i njenom suprugu kao venčani dar, album sa čestitkama povodom venčanja, portreti Stevana i Mice, koje je Predić naslikao 1912.

-Kada danas gledamo ta svedočanstva, dirigentsku palicu, liru, kulu svetilju, ikonu Svetog Nikole i mnoge druge predmete, mi ne gledamo samo na uspomene jednog života. Mi otkrivamo kulturu darivanja kao čin poštovanja i načina čuvanja pamćenja. Jer kada određeni lični predmet vremenom postane muzejski artefakt, onda se intimna uspomena pretvara u trajno svedočanstvo jedne epohe – kaže Sanja Radosavljević.

Čuvar uspomene na Mokranjca

– Od 1964. godine, kada je rodna kuća Stevana Mokranjca otvorena za javnost, Muzej Krajine s ponosom i odgovornošću brine o ovom memorijalnom prostoru. Više od pola veka čuva i predstavlja uspomenu na Mokranjca, kroz njegovu kuću, kroz lične predmete, dokumenta, kroz izložbe i publikacije. Ovo nije samo muzej, to je živo mesto kulture, mesto na kome se generacije susreću sa jednim od najvećih umetnika srpske muzičke istorije - navodi Sanja Radosavljević, kustos pedagog Muzeja Krajine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MI SMO USPAVANI DIV, DRUGO MESTO NA TABELI NIJE OPCIJA! Prvo obraćanje novog trenera Partizana od kad je stigao u klub