KLASIK 20. VEKA I NA AJPODU: Šest decenija postojanja MSUB proslavlja izložbom svetske mega zvezde Dejvida Hoknija
KAO grom iz vedra neba, bez velike pompe i najave, pred beogradsku publiku je stigla izložba jednog od najznačajnijih živih umetnika, čija dela obaraju rekorde na svetskim aukcijama - jedinstvenog i ekscentričnog slikara - Dejvida Hoknija (1937)!
Foto I. Marinković
Na drugom nivou Muzeja savremene umetnosti na Ušću, otvorena je postavka pod nazivom "Od papira do ekrana", čiji je kustos istoričarka umetnosti i direktorka ove institucije Maja Kolarić.
Ovom izložbom jednog od globalno najuticajnijih likovnih autora, muzej na Ušću proslavlja 60 godina postojanja, a izbor Hoknija kao autora čijim će delima obeležiti jubilej, ima i posebnu simboliku, odnosno leži u činjenici da je pre 55 godina, ovaj tada mladi britanski umetnik, održao samostalnu izložbu u MSUB, na čijem čelu je bio njegov osnivač, legendarni Miodrag B. Protić.
- Ova izložba je veoma značajna za Beograd i Srbiju uopšte. Reč je o povratku jednog od najuspešnijih svetskih slikara u naš grad. Sada svi koji žele da pogledaju njegova dela imaju prilike da vide njegove radove od crteža do digitalnih slika, a time i njegovu umetničku evoluciju- rekla je otvarajući izložbu Maja Kolarić.
Foto I. Marinković
Prisutnima su se obratili i ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson i Kler Sirs, direktorka britanskog saveta za zapadni Balkan.
Da je Hokni i dalje ključna figura britanske savremene umetnosti i neumoran inovator, koji neprestano pomera granice slikarstva, crteža, fotografije i digitalnih medija, na drugom nivou MSUB uverava i ova izložba koja njegov opus predstavlja kao spoj klasične umetničke tradicije sa smelim eksperimentima u perspektivi, boji i tehnologiji. Njegovo prihvatanje ajpeda, ajfona i digitalnog crteža kao profesionalnih umetničkih alata proširuje jezik savremene umetnosti, inspirišući generacije umetnika da preispitaju načine na koje stvaraju i prenose vizuelna iskustva. Ovako koncipirana postavka sigurno će biti izazovna i mlađoj publici.
Dijalog između prošlog i sadašnjeg
OD ranih grafika do imerzivnih digitalnih ambijenata, Hokni poziva posmatrača u svet boje, jasnoće i stalne reinvencije - podsećaju iz MSUB. - Izložba "Od papira do ekrana" pruža jedinstven uvid u Hoknijev rad kroz decenije, od ranih crteža i bakropisa iz šezdesetih godina prošlog veka do najnovijih radova nastalih na ajpedu. Spajajući klasično crtačko umeće sa savremenim digitalnim eksperimentima, izložba uspostavlja dijalog između prošlog i sadašnjeg, analognog i digitalnog, materijalnog i nematerijalnog.
Rođen u industrijskom gradiću Bredfordu 1937. godine, ovaj umetnik za čije slike su karakteristične jarke i intenzivne boje, rastao je i formirao se u sivilu i smogu ratne i poratne Britanije. Slikarstvo je studirao na Kraljevskom koledžu u Londonu, od 1959. do 1962, a godinu dana kasnije, u galeriji Džona Kasmina, održao je prvu samostalnu izložbu. Od tada do sada, imao ih je više od 400, a nastupao je i na oko 500 kolektivnih postavki!
Foto I. Marinković
O značaju i jedinstvenosti umetnosti Dejvida Hoknija govori i to da je izlagana u najznačajnijim svetskim muzejima, ali i to da je ovaj vizuelni stvaralac istovremeno i autor revolucionarnih teorijskih razmatranja o pojmovima gledanja i percepcije. Jedan je od umetnika koji su redefinisali savremeni portret i pejzaž.
Perspektive posmatranja
BILO da prikazuje intimnost međuljudskih odnosa, igru svetlosti u kalifornijskim bazenima ili smenu godišnjih doba u engleskom pejzažu, Hoknijeva umetnost obeležena je dubokom posvećenošću gledanja - i nastojanjem da drugima otvori nove načine i perspektive posmatranja - ističu u MSUB.
Sredinom šezdesetih Hokni se seli u SAD, gde nastaju dela zbog kojih se sada smatra jednim od najskupljih živih umetnika na svetu. Naime, aukcijska kuća "Kristi" u Njujorku je 15. novembra 2018. prodala jedan od najpoznatijih njegovih ranih radova, upravo iz sredine šezdesetih - "Portret umetnika (Bazen sa dve figure)" po rekordno visokoj ceni, koju je do tog trenutka postiglo neko delo živog umetnika - 90 miliona dolara!
Izložba u MSUB je realizovana zahvaljujući samom umetniku, njegovom studiju, Britanskom savetu u Londonu i Beogradu, Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji, Martinu Gejfordu, koji je dao značajan doprinos tekstu kataloga
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)