STO GODINA SA NADREALISTIMA: Izložba u MSU povodom veka čuvenog pokreta koji se kod nas razvijao naporedo sa Parizom
OKTOBRA 1924. godine u Parizu, čuveni Andre Breton je objavio Prvi manifest nadrealizma, a iste jeseni pre sto godina, kada smo nepokolebivo držali korak sa umetničkim stremljenjima u velikim centrima, započele su prve aktivnosti i štampani prvi časopisi Beogradskog nadrealističkog kruga, pa će taj veliki svetski i domaći jubilej biti obeležen izložbom otvorenom u Muzeju savremene umetnosti.
Foto MSU
Autor koncepta i idejnog rešenja postavke "Aktivitet: 100 godina nadrealizma", na kojoj će se naći oko 200 crteža i slika, oko 20 cadavre exquisa, oko 50 kolaža i asamblaža, više od 100 fotografija i fotograma, ali i nadrealistički objekti, instalacije, filmovi, arhivska građa je prof. dr Sanja Bahun sa Univerziteta u Eseksu u Velikoj Britaniji, uz koju kustoski tim čine i Aleksandra Mirčić, Una Popović i Žaklina Ratković iz MSU.
Foto MSU
- Muzej savremene umetnosti čuva najopsežniju kolekciju dela naših nadrealista i dokumentacije njihovih aktivnosti u različitim formama i medijima, te predstavlja regionalni centar za dokumentaciju i naučni rad iz ove oblasti - ističe Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti. - Ova važna izložba repozicionira nadrealizam ne kao kanonski, monolitni pokret sa zvaničnom grupom i jednim vođom, već kao nešto dinamično što je omogućilo umetnicima da zamisle poziciju izvan svoje umetničke, kulturne, društvene ili političke situacije. Izložba teži da ponudi našim posetiocima svežu, kritičku viziju, kao i da postavi kurs ka sveobuhvatnijem razumevanju trajnog značaja pokreta koji u vizuelnim umetnostima, ali i mnogim drugim umetničkim praksama, ima svojih savremenih odjeka.
Foto MSU
Bogati materijal, koji na najkompletniji način do sada predstavlja skoro celu produkciju našeg nadrealističkog kruga u različitim medijima, na postavci je organizovan u nekoliko tematskih segmenata - "Uvodna sekcija i Estetika publicistike", "Nadstvarnost: nesvesno i javno", "San i snevanje", "Igra", "Pedagogija nadrealizma", "Poetika multimedije: tekst, slika, zvuk i pokret nadrealizma", "Kinoimaginacija", "Zidovi", "Revolucija, dekolonizacija, pokret nesvrstanih", "La vie mobile: putovanja, međunarodna saradnja i razmena, prevođenje nadrealizma" i "Kako izlagati nadrealizam".
Doprinos svetskoj avangardi
NADREALIZAM je, od prvog trenutka svog postojanja, značio i jedan aktivitet, i taj aktivitet, od prvog svog trenutka, povlačio je i upotrebu izvesnih sredstava i metoda akcije, stoji u tekstu "Nadrealizam u društvenom procesu", koji su zajedno potpisali Oskar Davičo, Đorđe Kostić i Dušan Matić. I upravo ta ideja "aktiviteta" čini konceptualni okvir izložbe. Taj aktivitet je, prema mišljenju profesorke Bahun, bio kljični doprinos našeg nadrealizma svetskoj avangardnoj baštini.
Time su obuhvaćena dela iz takozvanog "dugog života nadrealizma", što podrazumeva i radove stvaraoca beogradskog kruga posle perioda kolektivne akcije, ali i dela drugih autora stvarana pod jakim uticajem nadrealizma. Jedan deo postavke čine i radovi savremenih autora, nastali specijalno za ovu priliku.
Elitni izlagači
Foto MSU
PRED radova Dušana Matića, Nikole Vuča, Oskara Daviča, Milana Dedinca, Stevana Živadinovića (Vane Bor), Radojice Živanovića Noe, Đorđa Jovanovića, Đorđa Kostića, Aleksandra Vuča, Julijane Lule Vučo, Jelice Ševe Ristić i Marka Ristića, koji su činili Beogradski nadrealistički krug, na postavci će se naći i neka druga izuzetna imena svetske i domaće umetnosti. Među njima su Andre Breton, Marks Enrnst, Huan Miro, Pablo Pikaso, Men Rej, Jovan Bijelić, Krsto Hegedušić, Ljubiša Jocić, Miodrag Nagorni, Predrag Nešković, Neša Paripović, Tomislav Peternek, Vasko Popa, Zoran Popović, Vladan Radovanović, Ljubica Marić...
Pored MSU, u projekat je uključen i Muzej primenjene umetnosti gde se nalazi najveći deo fotografskog legata naših nadrealista (tu će biti otvorena i zasebna postavka), ali i Institut za književnost i umetnost. Prema zamisli profesorke Bahun, izložba ima ambiciju da utelotvori i neke od principa nadrealista, poput interdisciplinarnosti (biće ostvarena kroz saradnju nekoliko institucija, a i njen ugledni međunarodni stručni savet čine eksperti iz više disciplina) i interaktivnosti. Ona sledi i ideju nadrealista o kolektivnoj umetnosti (u njihovim projektima učestvovala su i poznata imena, i anonimni saradnici i deca), decentralizaciji izložbenog delovanja (biće uključene škole i institucije iz rodnih mesta naših nadrealista - Bora, Šapca, Vrnjačke Banje, Ćuprije, Požarevca, Kragujevca, Novog Sada), društvenoj relevantnosti (posebna pažnja biće posvećena učešću grupa koje su marginalizovane u društvu ili ređe eksponirane u avangardnoj umetnosti, poput dece, penzionera, osoba sa invaliditetom, hospitalizovanih osoba sa smanjenim fizičkih i umnim sposobnostima...).
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
REČ JE NAŠ OBRAZ PRED BOGOM: Nagrada "Stevan Raičković" uručena Slobodanu Ristoviću
10. 07. 2026. u 23:25
PESNIČKI TALENAT IZ VRŠCA: Stefan Kirilov dobitnik nagrade „Milovan Danojlić“ za poeziju
10. 07. 2026. u 19:11
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"SUPRUGA GA DRŽALA 5 MINUTA ZA NOGE DA NE BI ISPAO" Novi detalji drame državljanina Srbije na letu Rajanera
DRAMATIČNE trenutke doživeli su u petak ujutru putnici na letu kompanije Rajaner sa aerodroma „Makedonija“ u Solunu za Minhen, kada je pukao prozor, a vazdušna struja povukla jednog putnika napolje. On je u poslednjem trenutku spasen zahvaljujući supruzi, koja je sedela pored njega i zadržala ga, piše Prototema.
10. 07. 2026. u 12:18
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
JEZIV SNIMAK! Kobra i piton u borbi na život i smrt - poznato koji reptil je izašao kao pobednik (VIDEO)
VOZAČI na Tajlandu naišli su na nesvakidašnji prizor pored puta. Snimili su borbu na život i smrt dva reptila, tačnije borbu pitona i kraljevske kobre.
08. 07. 2026. u 17:19
Komentari (0)