SEĆANJE NA BRANKA ĆOPIĆA: U rodnim Hašanima obeležiće se četiri decenije od piščeve smrti
U PIŠČEVOM rodnom mestu Hašani, u utorak (26. marta) biće obeleženo četrdeset godina od smrti jednog od najomiljenijih naših književnika - Branka Ćopića.
Rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a 26. marta 1984. godine izvršio je samoubistvo skokom sa Brankovog mosta. Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine pripala mu je Rakićeva nagrada, a potom i priznanje Srpske kraljevske akademije 1940. godine.
Njegova antologijska zbirka pripovedaka "Bašta sljezove boje" osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo". Bio je član SANU.
Drugi svetski rat podstakao ga je da napiše romane "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo" i "Osma ofanziva", zatim pripovetke "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Ljubav i smrt", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gorki med", "Sveti magarac", "Ljudi s repom" i zbirke pesama "Ognjeno rađanje domovine" i "Ratnikovo proljeće". Napisao je romane za decu "Orlovi rano lete", "Slavno vojevanje", "Priče ispod zmajevih krila" i "Doživljaji mačka Toše". Iza Ćopića ostale su zbirke pesama "Čarobna šuma", "Armija odbrana tvoja", "Partizanske tužne bajke", "Večernje priče", "Djeda Trišin mlin" i "Nestašni dječaci".
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa
BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.
28. 04. 2024. u 06:30
REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti
NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.
28. 04. 2024. u 07:00
IZBACIO JE IZ STANA ZBOG DRUGE: Kako je pukla veza Katarine Radivojević i Olivera Mandića
NjIHOVA desetogodišnja veza se rasula u paramparčad kad se u životu Olivera Mandića pojavila 22 godine mlađa dama.
28. 04. 2024. u 12:13
Komentari (0)