POTRAGA ZA POSLEDNJIM ZAROBLJENIKOM IZ DRUGOG SVETSKOG RATA I PORODIČNIM TAJNAMA: Objavljen "Ruski roman" Emanuela Karera, praoca autofikcije
DOMINANTAN i popularan žanr krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka postala je autofikcija, koja je zamenila klasičan roman. Ovaj podžanr proizašao je, u stvari, iz dokumentarne fikcije, koju je, prema mnogim kritičarima, u književnost uveo francuski pisac Emanuel Karer. U izdanju Zepter Bookworld i u prevodu Bojana Savića Ostojića upravo je izašao njegov "Ruski roman".
U njemu Karer prvi put u svom opusu koristi autobiografsku notu, tragajući za sopstvenim poreklom i porodičnim pričama, rušeći tabue i pokušavajući da održi ljubav...
Radnja počinje kada autor ode u Koteljnič, u Rusiji, da napiše reportažu o poslednjem zarobljeniku iz Drugog svetskog rata koji je punih pola veka bio zatočen na lokalnoj psihijatriji. To je jedna ravan priče. Druga se bavi sudbinom Karerovog dede Žorža Zubarišvilija, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima stradao tokom oslobođenja Francuske. Tu je i ljubavna priča sa Sofi, ali i priča o samom Koteljniču. Roman je ujedno i Karerova posveta majci.
- Nakon što je završio s pisanjem jedne naročito užasne knjige, pisac i reditelj pokušava da se pribere i posveti se pozitivnim aspektima života. Ubrzo, međutim, ponovo ispada iz koloseka. Reportaža o poslednjem zarobljeniku Drugog svetskog rata u ruskom mestu Koteljnič, koju olako prihvata, odvešće ga ka neočekivanim horizontima. Na potragu za poreklom nadovezaće se društvena slika opustošene postsovjetske Rusije i sudbina osoba s kojima će se autor mimoići. U centrifugi koja se otvara tom posetom neće biti pošteđena ni njegova nova romansa koja se najavljuje kao idilična. "Ruski roman" je prikaz ličnog i kolektivnog potonuća, knjiga kakvu mogu da ispišu samo okolnosti i ujedno reportaža izvedena na živo, u dokumentarno-fiktivnom stilu po kojem je Karer postao svetski prepoznatljiv - navodi prevodilac Bojan Savić Ostojić.
Emanuel Karer autor je dvadesetak knjiga, među kojima su najpoznatije "Razred na snegu", "Protivnik božji" - portret Žan-Kloda Romana, mitomana i višestrukog ubice, "Carstvo" (kod nas izdala Akademska knjiga), "Tuđi životi" i "Joga" (izdala Booka). Objavio je i biografije Filipa K. Dika i Eduarda Limonova, kao i više knjiga eseja i novinskih reportaža. Aktivan je kao scenarista i reditelj.
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa
BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.
28. 04. 2024. u 06:30
REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti
NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.
28. 04. 2024. u 07:00
IZBACIO JE IZ STANA ZBOG DRUGE: Kako je pukla veza Katarine Radivojević i Olivera Mandića
NjIHOVA desetogodišnja veza se rasula u paramparčad kad se u životu Olivera Mandića pojavila 22 godine mlađa dama.
28. 04. 2024. u 12:13
Komentari (0)