SEZONCI ODLAZE, NEMA KO DA IH ZAMENI: Da li velika ponuda poslova u inostranstvu produbljuje probleme poslodavaca u Srbiji?
LETNjA sezona na obalama Jadrana već se zahuktava. Obim posla tek će biti veliki, pa su šetališta duž Crnogorskog primorja oblepljena oglasima za poslove tokom letnje sezone.
Foto: magnific/aleksandarlittlewolf
I ove godine poslodavci u Srbiji imaju glavobolju, jer je sezonski rad u inostranstvu preuzeo dobar deo radne snage. Problem je sve uočljiviji, posebno što ni strani radnici, koje sve više "uvozimo", ne uspevaju da "zakrpe" manjak.
Prema podacima specijalizovanog sajta za traženje posla "Infostud", najveći manjak radne snage vidi se u sektorima ugostiteljstva, građevinarstva i poljoprivrede.
Oko 5.000 više sezonskih radnika nego prošle godine, biće potrebno hrvatskom jadranskom primorju da bi izneli predstojeću sezonu. To znači da će imati oko 70.000 sezonaca. Crna Gora imaće potrebu za njih oko 25.000, a samo u Budvi je potrebno još najmanje 5.000 osoba iz oblasti turizma i ugostiteljstva, prognoza je tamošnje privredne komore. Ovakva potražnja otvara mogućnosti radnicima iz Srbije da zarade više, ali našoj privredi stvara rupu, koja se teško popunjava. Deficit radnika u Srbiji sve je veći. Kako se približi april, tako počne seoba u komšijske zemlje, gde je plata značajno veća za isti posao kao kod kuće. Osim plate, na tas vage upustiti se u rad van granica naše zemlje ili ne, stavljaju se i uslovi rada.
Prema rečima direktora Poslovnog udruženja hotelijera i restoratera Srbije Georgija Genova, tokom letnje sezone iz Srbije svake godine odlazi između 5.000 i 10.000 mladih radnika i stručnjaka iz ugostiteljsko-turističkog sektora. Osim Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, Grčka i Egipat takođe su interesantni za bolju zaradu. Pojedini strani poslodavci nude plate i tokom zime, kako bi radnike zadržali za narednu sezonu.
- Domaće tržište ne može nadomestiti odlazak radnika bez strane radne snage - kaže Genov. - Mi već uvozimo radnike iz Afrike, Bangladeša, Vijetnama, Indonezije i Indije. Oni tokom letnje sezone zamenjuju naše radnike, ali najčešće u poslovima održavanja higijene i rada u kuhinji. Direktan rad sa gostima je izazovan zbog jezičke barijere.
Nedostaju i građevinari
PREMA prošlogodišnjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji radi najmanje 120.000 građevinskih radnika, koliko ih je u stalnom radnom odnosu. Veruje se da je ovaj broj znatno veći kad se uzmu u obzir sezonski radnici. Zbog nedostatka radnika na skelama u našoj zemlji sve češće se mogu videti i stranci iz Indije, Turske, Bangladeša... Dobar majstor u građevinarstvu može da zaradi i do 2.000 evra mesečno, dok pomoćni radnik dnevno zarađuje 45 evra. Najskuplji su keramičari, koji uzimaju i do 20 evra po kvadratu.
Kada je reč o zaradama na morskim obalama, konobari mogu očekivati mesečne plate od oko 1.200 do 1.600 evra, dok barmeni zarađuju između 1.400 i 1.600 evra. Recepcioneri mogu računati na iznose od oko 1.300 do 1.500 evra, dok radnici na održavanju i majstori najčešće zarađuju između 1.100 i 1.300 evra. U turističkim zonama traže se i prodavci, čije plate mogu dostići 1.600 do 1.800 evra.
- U kuhinji je i dalje najveća potražnja za kuvarima, čije zarade se kreću u rasponu od 1.800 do 2.500 evra, dok šefovi kuhinja mogu da "dobace" i do 3.000 evra mesečno. Roštilj-majstori mogu očekivati zarade od 1.400 do 1.900 evra, dok su pica-majstori takođe veoma traženi, sa platama između 1.900 i 2.500 evra. Pomoćni kuvari zarađuju između 1.400 i 1.800 evra, a pomoćni radnici u kuhinji od 900 do 1.400 evra - podaci su kojima raspolaže "Infostud".
Inače, sezonskih poslova najviše ima u poljoprivredi. Malo ima stručnih orezivača voća, a potražnja za njima je velika. Tako su i dnevnice visoke - i do 80 evra na dan, u zavisnosti od voćnjaka. U čačanskom kraju, na primer, deset sati posla orezivanja jabuka, sa obrokom, vredelo je 70 evra.
Tokom prošlog meseca u ivanjičkom predelu, aktuelno je bilo vezivanje maline, ali iskusni malinari procenili su da im se ne isplati za manje zasade da angažuju radnike, te su ovaj posao sami završavali. Veće površine pod ovim voćem zahtevale su radnu snagu i za taj posao plaćali su nešto više od 50 evra za dan.
Kada je reč o branju malina, dnevnice će zavisiti od cene ovog voća. Prošle godine berači malina su mesečno mogli da zarade više od 1.500 evra.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
SRBIJA OVDE DOMINIRA, SVI NAS ZNAJU: U ovih 5 oblasti smo u evropskom i svetskom vrhu!
13. 07. 2026. u 12:08
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"SUPRUGA GA DRŽALA 5 MINUTA ZA NOGE DA NE BI ISPAO" Novi detalji drame državljanina Srbije na letu Rajanera
DRAMATIČNE trenutke doživeli su u petak ujutru putnici na letu kompanije Rajaner sa aerodroma „Makedonija“ u Solunu za Minhen, kada je pukao prozor, a vazdušna struja povukla jednog putnika napolje. On je u poslednjem trenutku spasen zahvaljujući supruzi, koja je sedela pored njega i zadržala ga, piše Prototema.
10. 07. 2026. u 12:18
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve
NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.
13. 07. 2026. u 12:47
Komentari (0)