GLOBALNOJ EKONOMIJI PRETI RECESIJA: Svetska banka priznala da je Rusija prebrodila oluju međunarodnih sankcija bolje nego što se očekivalo
SVETSKA banka upozorava da bi zbog rata u Ukrajini globalna ekonomija mogla da sklizne u recesiju 2023. godine.
Foto: EPA/Profimedia/ilustracija
Predviđa se da će se ekonomska aktivnost u ekonomijama rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije smanjiti za 0,2 odsto u 2022. odražavajući negativan efekat prelivanja izazvan ratom.
Takođe, da će se rast jedva oporaviti 2023. godine, uz povećanje BDP-a na 0,3 odsto.
Projekcije rasta za 2023. godinu smanjene su za većinu zemalja u regionu pošto je svaka zemlja pogođena poremećajima u lancima snabdevanja, slabljenjem izgleda za rast u evrozoni, restriktivnijom monetarnom politikom od očekivane i ozbiljnim šokovima na robnim tržištima, kao i velikom neizvesnošću izazvanom ratom.
Prognoza je takođe zasnovana na umerenijim cenama robe (ali zadržavanju na visokom nivou), kao i na globalnom okruženju koje karakterišu restriktivniji globalni uslovi finansiranja, ublažavanje spoljne tražnje i popuštanje "uskih grla" u lancu snabdevanja.
Ako rat eskalira tako da ruski izvoz energije bude dodatno poremećen, regionalna proizvodnja mogla bi biti daleko slabija, upozorava Svetska banka.
Dugotrajni rat će verovatno dodatno povećati nesigurnost i fragmentirati trgovinsku i investicionu integraciju regiona.
SB navodi da je ruska ekonomija prebrodila početnu oluju međunarodnih sankcija bolje nego što se očekivalo, zbog kombinacije brzo donetih i opsežnih kontrola kapitala i operacija likvidnosti, i fiskalne podrške domaćinstvima, preduzećima i vladama nad podnacionalnom nivou.
Ali i pored toga se očekuje pad ruske ekonomije od 4,5 odsto u 2022. godini, pošto pad realnih zarada nagriza potrošnju, dok sankcije i dobrovoljno povlačenje stranih preduzeća i intenzivna neizvesnost utiču na investicije.
U 2023. godini, s obzirom na nastavak rata i proširivanje sankcija, očekuje se da će ruska privreda ponovo zabeležiti pad, za 3,6 odsto, sa punom primenom ranije odlaganih embarga EU na naftu i slabljenjem svih pokretača rasta.
Projektovani rast za Centralnu Evropu u 2022. godini iznosi 4,3 odsto, što je više od ranije projektovanog zbog pozitivnih iznenađenja u prvoj polovini 2022. godine, odražavajući relativno snažnu spoljnu potražnju iz evrozone i oslobađanje potisnute tražnje nakon što su ograničenja uvedena zbog pandemije ukinuta početkom 2022. godine.
Uprkos ubrzavanju inflacije, privatna potrošnja je imala koristi od niže nezaposlenosti i povećanja plata izazvanih nedostatkom radne snage.
U 2022. godini očekuje se rast u Bugarskoj od 2,9 odsto, u Hrvatskoj 6,4 odsto, u Mađarskoj 4,7 odsto, dok se u Poljskoj i Rumuniji očekuje rast od četiri, odnosno 4,6 odsto.
Međutim, industrijska aktivnost i potrošnja će verovatno oslabiti u četvrtom kvartalu 2022. godine, sa nastavkom rasta cena energenata zbog odluke Rusije da zaustavi protok gasa kroz Severni tok 1.
Subvencije za gas i struju pomogle su da se zaštite domaćinstva, ali se očekuje jačanje fiskalnih pritisaka i povećanje deficita (Bugarska, Hrvatska, Rumunija).
BONUS VIDEO - BEOGRAD KAO VAŽNA STANICA: Nekad je “Orijent ekspres” jurio Evropom
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (2)