MOŽE LI POLJOPRIVREDA SPASITI PLANETU: Jedan film je dao odgovor
FILM "Ono čemu pripadamo" prati poljoprivrednike i naučnike iz različitih delova sveta koji su odlučili da odustanu od tradicionalnih konvencionalnih metoda, koje više nisu profitabilne ni održive, te su umesto njih prihvatili pristupe koji rade s prirodom, a ne protiv nje.
Foto: Profimedia
Jedan od najvećih britanskih viktorijanskih pisaca, Tomas Hardi, krajem 19. veka napisao je roman "Daleko od razuzdane gomile", u kojem prati život glavne junakinje Betšebe Everdin i trojice muškaraca koji ulaze u njen život. U romanu je poljoprivreda u središtu priče - detaljno se opisuje ritam sezona, žetva, branje i rad na farmi, pokazujući kako zemlja i stočarstvo oblikuju svakodnevni život engleskog sela. Kroz svoje likove Hardi verno prikazuje tradicionalne običaje, društvene hijerarhije i međuljudske odnose unutar poljoprivredne zajednice.
Skoro 150 godina kasnije, još jedan naslov - "Žetva" (Harvest, 2013) Džima Krejsa - bavio se sličnom temom. Prikazuje malu britansku provinciju pred dolazak industrijalizacije, kada zajednica još živi u skladu sa sezonama i prirodnim ciklusima.
Odbacivanje konvencionalnih metoda
Gledajući dokumentarni film "Ono čemu pripadamo", čije su autorke Pamela Taner Bol i Lindzi Ričardson, nekoliko puta sam se prisetio pomenutih romana. Akteri filma često su me podsećali na likove iz tih priča - idealiste spremne da se bore za očuvanje svog načina života, po svaku cenu.
No dok kod Hardija i Krokea njihova želja za očuvanjem tradicije krene, naravno, u (ne)očekivanim smerovima, jer ipak je to fikcija, pa provincijalizam i ksenofobija krenu izbijati kroz sve pore, u "To Which We Belong" njegovi "junaci" nude zdravorazumska rešenja koja istodobno mogu koristiti životnu sredinu i pothranjenoj svetskoj populaciji na gotovo na čudesan način.
Film prati poljoprivrednike i naučnike iz različitih delova sveta koji su odlučili da odustanu od tradicionalnih konvencionalnih metoda, koje više nisu profitabilne niti održive, i da umesto njih prihvate pristupe koji rade sa prirodom, a ne protiv nje.
Oni koji primenjuju holističko upravljanje pašnjacima kako bi poboljšali strukturu tla, obnovili biodiverzitet i povećali produktivnost bez upotrebe štetnih hemijskih sredstava, pioniri koji rade sa algama, školjkama i drugim morskim vrstama kako bi obnovili životnu sredinu uz minimalan ekološki uticaj.
U filmu se pojavljuje niz stručnjaka za regenerativnu poljoprivredu čiji se rad prati kroz stvarne primere na terenu. Među središnjim figurama je Alan Sejvori, zimbabveanski ekolog i osnivač Savory Institutea, poznat po konceptu holističkog upravljanja ispašom, koji zagovara pravilno vođeno stočarstvo kao alat za obnovu degradiranih travnjaka i zemljišta.
U filmu učestvuje i Nikole Masters, stručnjakinja za zdravlje tla koja sarađuje sa farmerima na obnovi mikrobiološke aktivnosti i plodnosti zemljišta, zatim Dejvid Peri, koji se bavi održivim upravljanjem prirodnim resursima, kao i Džudit Švarc, zagovornica regenerativnih praksi, koja povezuje naučne uvide sa iskustvima farmera na terenu.
Osim pojedinaca, film prati i konkretne farme i projekte poput Anderson Ranča i Barni Krik Lajvstoka u Montani, Rančo Las Damas u Meksiku, te Enonkišu Konservansi u Keniji, gde se regenerativne metode primenjuju u praksi. Kroz njihove priče gledalac dobija uvid u svakodnevni rad ljudi koji nastoje da obnove zemljište, povećaju biodiverzitet i učine poljoprivredu dugoročno održivom.
Regenerativna poljoprivreda
Glavno pitanje koje film postavlja jeste: možemo li preokrenuti klimatske promene ako promenimo način na koji uzgajamo hranu? Odgovor filma je potvrdan. Kroz koncept obnovljive poljoprivrede i uzgoja u okeanima, autorke pokazuju kako vraćanje ugljenika iz atmosfere u zemljište može smanjiti nivo ugljen-dioksida na vrednosti pre industrijske revolucije.
Rešenja već postoje i donose konkretne rezultate; pitanje je samo kome odgovara da se ona ne primenjuju. Film istražuje jednostavnu, ali duboku ideju: rešenje za klimatsku krizu ne nalazi se u složenoj tehnologiji, već nam je doslovno pod nogama - u zemljištu.
(Agroklub)
Preporučujemo
VINOGRADARI, OVO JE REŠENjE: Kako sprečiti sušenje vinove loze - pojavu eske?
17. 02. 2026. u 17:08
U OVIM SLUČAJEVIMA VOZAČKA DOZVOLA NE VAŽI 10 GODINA: Zaprećena i novčana kazna
17. 02. 2026. u 09:18
ŽESTOKE PRETNjE MOSKVI IZ MINHENA: NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se usude da napadnu Baltik
NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se Moskva usudi da izvrši invaziju na baltičke države, upozorio je ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna, odbacujući strahove da bi Moskva mogla brzo da osvoji teritoriju na istoku.
16. 02. 2026. u 15:44
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"MAMA, JA IMAM RAK": Slavica Đukić Dejanović o borbi za život sina jedinca - sam sebi dao dijagnozu
"DUŠAN JE sam sebi dao dijagnozu"
16. 02. 2026. u 19:12 >> 19:12
Komentari (0)