DAN KADA SE DEŠAVAJU ČUDA: Sutra obeležavamo praznik čudotvorne rize Presvete Bogorodice, a evo šta svaka majka mora da uradi

SRPSKA pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju praznik Polaganja rize Presvete Bogorodice - dan posvećen uspomeni na prenošenje i polaganje odežde Majke Božije u čuvenu Vlahernsku crkvu u Carigradu.

ДАН КАДА СЕ ДЕШАВАЈУ ЧУДА: Сутра обележавамо празник чудотворне ризе Пресвете Богородице, а ево шта свака мајка мора да уради

Foto: Deposit/ dimaberkut

Ovaj praznik, iako manje poznat u odnosu na velike Bogorodičine praznike poput Velike Gospojine ili Rođenja Presvete Bogorodice, zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Vernici ga doživljavaju kao dan molitve, utehe i sećanja na zaštitu koju, prema verovanju Crkve, Presveta Bogorodica pruža svima koji joj se sa verom obraćaju.

Kako je ranije isticao mitropolit Joanikije, svi najvažniji događaji iz života Isusa Hrista koje Crkva proslavlja neraskidivo su povezani i sa Presvetom Đevom Marijom, jer je upravo ona bila ona koja je primila najveću tajnu – da rodi Spasitelja sveta.

- Kada slavimo Presvetu Bogorodicu onako kako je Crkva ustrojila, to proslavljanje prenosi se i na Hrista, jer će Sin Božiji, sin Đeve, primiti proslavljanje svoje majke kao da je njemu samom upućeno - poručuju crkveni velikodostojnici.

Kako je nastala svetinja rize Presvete Bogorodice?

Prema crkvenom predanju, priča o ovoj svetinji počinje u 5. veku, za vreme vizantijskog cara Lava Velikog i carice Verine.

U to vreme, dvojica uglednih carigradskih senatora, braća Galvije i Kandid, krenula su na hodočašće u Jerusalim kako bi se poklonili svetim mestima. Na putu su stigli u Nazaret, gde su odseli u domu jedne pobožne jevrejske žene.

U njenoj kući nalazila se posebna, skrivena odaja u kojoj je vekovima čuvana dragocena svetinja - riza, odnosno ogrtač Presvete Bogorodice.

Pred vratima te prostorije okupljali su se mnogi ljudi koji su tražili pomoć i utehu. Prema predanju, vernici su dolazili sa različitim bolestima i nevoljama, a mnogi su svedočili o isceljenjima nakon molitve i dodira sa svetinjom.

Priča se da su slepi dobijali vid, bolesni olakšanje, a oni koji su patili pronalazili utehu kroz veru i molitvu.

Domaćica dugo nije želela da otkrije tajnu koju je čuvala, ali kada je shvatila da su Galvije i Kandid ljudi duboke vere i poštovanja prema svetinjama, poverila im je:

- Ovde ja čuvam sakrivenu rizu Prečiste Đeve Marije koja je Hrista Boga rodila.

Braća su provela noć uz svetinju i, prema predanju, osetila neobičan miris i blagodat koja je ispunjavala prostoriju.

Nakon toga, riza je preneta u Carigrad, gde je dočekana sa velikom radošću. Car i patrijarh naredili su da se svetinja svečano položi u Vlahernsku crkvu, jednom od najvažnijih hrišćanskih hramova tog vremena.

U znak sećanja na taj događaj ustanovljen je praznik Polaganja rize Presvete Bogorodice.

Zašto vernici posebno poštuju ovaj praznik?

Presveta Bogorodica u pravoslavnoj tradiciji smatra se zaštitnicom majki, dece, porodice i svih onih koji prolaze kroz teškoće. Vernici joj se obraćaju u trenucima bolesti, tuge i nepravde, verujući da ona kao majka najbolje razume ljudsku patnju.

Posebno mesto u narodnoj pobožnosti ima molitva pred spavanje, kada mnogi vernici izgovaraju poznate reči:

- Bogorodice Đevo, raduj se, Blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom! Blagoslovena si Ti među ženama i blagosloven je plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja dušama našim.

Mnogi pravoslavni hrišćani veruju da pomen Presvete Bogorodice donosi mir, zaštitu i snagu u teškim životnim trenucima.

Običaji i verovanja na praznik Polaganja rize Bogorodice

Iako ovaj praznik nema toliko razvijene narodne običaje kao neke druge velike svetkovine, među vernicima postoje određene tradicije koje se poštuju.

Na ovaj dan ljudi se često mole Presvetoj Bogorodici za zdravlje svojih najbližih, posebno za decu i porodicu. Mnogi odlaze u crkvu, pale sveće i prisustvuju liturgiji.

U narodu postoji verovanje da je ovaj praznik posebno važan za žene i majke, jer se Bogorodici upućuju molitve za zaštitu doma, slogu u porodici i zdravlje dece.

Takođe se smatra da dan posvećen Bogorodici treba provesti u miru, bez svađa i teških reči, sa više pažnje prema drugima.

Kao i tokom drugih velikih crkvenih praznika, vernici nastoje da se uzdrže od teških poslova i da dan posvete molitvi, porodici i zahvalnosti.

Praznik majčinske ljubavi i zaštite

Polaganje rize Presvete Bogorodice podseća vernike na jednu od najvažnijih poruka hrišćanstva – da vera donosi utehu i nadu čak i u trenucima najvećih iskušenja.

Bogorodica, koja je prema hrišćanskom učenju gledala stradanje svog sina Isusa Hrista, simbol je majčinske ljubavi, bola, ali i snage.

Zato se mnogi vernici upravo njoj obraćaju kada prolaze kroz nepravdu, bolest ili težak period, verujući da razume ljudsku patnju i da svojim molitvama zagovara pred Bogom za one koji joj se obraćaju.

Ovaj praznik tako ostaje ne samo sećanje na jednu drevnu svetinju, već i podsetnik na veru, ljubav i nadu koju Presveta Bogorodica predstavlja za milione pravoslavnih vernika širom sveta.

(Ona.rs)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Društvena odgovornost kao temelj poslovanja kompanije Meridianbet