OSAMDESET PET GODINA OD SUDBONOSNOG „NE”: Srbija pamti 27. mart 1941.
DANAS se navršava punih osam i po decenija od trenutka kada je na beogradskim ulicama odjeknulo čuveno „Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob”, odredivši sudbinu čitavog naroda i upisavši Srbiju na svetlu stranu istorije u najmračnijem času čovečanstva.
Foto: Vikipedija
Tog 27. marta 1941. godine, vojnim pučem pod vođstvom generala Dušana Simovića i Borivoja Mirkovića, oboreno je tročlano namesništvo na čelu sa knezom Pavlom Karađorđevićem i vlada Cvetković–Maček, koja je samo dva dana ranije u Beču, u dvoru Belvedere, potpisala pristupanje Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu. Ono što je počelo u oficirskim kancelarijama, prelilo se na ulice Beograda, Kragujevca, Niša i drugih gradova u vidu masovnih demonstracija koje su zapanjile tadašnju Evropu pod nacističkom čizmom.
Između nacionalne časti i tragične cene
I nakon 85 godina, istoričari vode debatu o prirodi ovog datuma. Dok je za jedne to bio čist čin nacionalnog dostojanstva i nemirenja sa fašizmom, drugi u njemu vide režiju britanske obaveštajne službe koja je zemlju gurnula u rat za koji nije bila spremna. Ipak, nesporna je činjenica da je srpski narod tog dana masovno izabrao teži put – put otpora, vođen dubokim osećajem za slobodu koji je jači od svake političke kalkulacije.
U toj presudnoj noći i danu, ključnu ulogu odigrala je i Srpska pravoslavna crkva. Patrijarh Gavrilo (Dožić), svojim čuvenim govorom blagoslovio je narodni otpor podsećajući na zavet da se „carstvu zemaljskom uvek pretpostavlja carstvo nebesko”, čime je protestima dao snažan duhovni i moralni pečat. Crkva je tada, kao i mnogo puta u istoriji, stala uz narod koji je klicao slobodi na ulicama, svrstavajući se protiv pakta sa zlom.
Cena tog odlučnog „ne” bila je stravična. Bes Adolfa Hitlera zbog „srpskog prevrata” koji mu je poremetio planove i odložio napad na Sovjetski Savez (operacija „Barbarosa”) za nekoliko dragocenih nedelja, rezultirao je direktnom naredbom za potpuno uništenje Jugoslavije. Kazna je stigla u vidu krvavog šestoaprilskog bombardovanja Beograda i četvorogodišnje okupacije koja je odnela stotine hiljada života, ostavljajući za sobom trajan ožiljak u kolektivnom biću nacije.
Sećanje koje ne bledi
Danas ovaj datum simbolizuje istorijski prkos malih naroda velikim imperijama. Polaganjem venaca na spomenike žrtvama šestoaprilskog bombardovanja i Drugog svetskog rata, Srbija podseća svet da sloboda za ovaj narod nikada nije imala alternativu, niti cenu koja je previsoka. To je dug prema precima, ali i lekcija potomcima o vrednosti samopoštovanja.
Duh 27. marta, iako često osporavan ili ideološki tumačen u decenijama nakon Drugog svetskog rata, danas se posmatra kao jedinstven trenutak u kojem su narod i vojska disali kao jedno. Bio je to odlučan javni protest protiv uvlačenja u fašistički „novi poredak” koji je počivao na logorima, istrebljenju i gaženju ljudskog dostojanstva. Srbija je tog dana, založivši sopstvenu žrtvu, zaustavila korak nacističke ratne mašine i kupila dragoceno vreme slobodnom svetu.
Sloboda kao trajno opredeljenje Srbije
„Slom” – Istorija na malim ekranima
Sudbonosni martovski dani 1941. godine dobili su svoju najupečatljiviju ekranizaciju u kultnoj televizijskoj seriji „Slom”, snimljenoj 1979. godine u produkciji tadašnje Televizije Beograd. Scenario, zasnovan na drami istraživača i književnika Svete Lukića, doneo je do tada neviđenu psihološku dubinu u prikazu aktera puča i članova Kraljevske vlade.
Kroz maestralnu režiju Save Mrmka, serija je verno dočarala atmosferu u oficirskim klubovima, dvoru i na ulicama Beograda, izbegavši crno-beli prikaz istorije. Sveta Lukić je u središte dramskog zapleta stavio upravo moralnu i političku dilemu pred kojom se našla tadašnja Jugoslavija, čime je serija „Slom” ostala nezaobilazan izvor za sve koji žele da razumeju unutrašnje mehanizme i tragiku 27. marta. Čak i decenijama kasnije, ova serija se smatra vrhuncem domaćeg dramskog programa kada je reč o savremenoj srpskoj istoriji.
Osamdeset peta godišnjica 27. marta prilika je da se, uz duboko poštovanje prema složenoj istorijskoj epohi, poklonimo senima predaka koji su iznad svega vrednovali slobodu svog naroda. Ovaj datum nas podseća na vekovnu težnju Srbije da ostane svoja i suverena, birajući put koji je često bio najteži, ali jedini ispravan. Istorija je potvrdila da je srpski narod u prelomnim trenucima uvek znao da prepozna pravu stranu, čuvajući svoje dostojanstvo i pravo da samostalno odlučuje o svojoj sudbini, što ostaje temelj naše državnosti i danas.
"TEK ĆETE VIDETI NA VIDOVDAN ŠTA IMAMO DA POKAŽEMO" Vučić: Samo su nam jednu raketu videli, pola sveta okrenuše naopačke
PREDSEDNIK Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom posete Kuli istakao je da će na Vidovdan vojska pokazati novo naoružanje.
26. 03. 2026. u 15:56
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
Snimci Hane Ikodinović zapalili internet - vreli kadrovi (VIDEO)
STARIJA ćerka "novosadske barbike" i proslavljenog vaterpoliste Danila Dače Ikodinovića, Hana Ikodinović, izrasla je u pravu lepoticu i već odavno joj tepaju da je "najleša ćerka poznatih roditelja u Srbiji".
26. 03. 2026. u 21:36 >> 21:50
Komentari (0)