ČUBRILO OBJAVIO DETALJNU VREMENSKU PROGNOZU: Evo kakva nas zima čeka po mesecima

Новости онлине

19. 11. 2025. u 17:06

METEOROLOG amater Marko Čubrilo objavio je na svom sajtu detaljnu vremensku prognozu za zimu koja je pred nama.

ЧУБРИЛО ОБЈАВИО ДЕТАЉНУ ВРЕМЕНСКУ ПРОГНОЗУ: Ево каква нас зима чека по месецима

Foto: Tanjug/Sava Radovanović/Profimedia/Ilustracija

Opšte odlike

  • Zima bi trebala biti sinoptički bitno drugačija od proteklih nekoliko.
  • Signal za postavljanje jakog, blokirajućeg, anticiklona u oblasti Skandinavije i Arktika se javlja već i decembru i uz varijacije u snazi se održava do kraja zime.
  • Dok ECMWF taj signal slabi u februaru, druga dva modela (kineski i američki) ga jačaju.
  • Svakako bi najhladniji deo zime trebao biti period od polovine decembra pa sve do kraja januara, dok bi potencijalno februar mogao doneti rano proleće i ili nastavak hladnoće.
  • U nizijama se očekuje oko 75 mraznih dana, dok taj broj na planinama bio oko 120 dana.
  • Najjači mrazevi bi u nizijama i gradovima mogli ići na oko -15, a u najhladnijim mestima i oko -25 stepeni Celzijusa.
  • Broj dana sa snegom na tlu bi mogao biti od oko 40-45 dana u nizijama do oko 100 dana na planinama.
  • Najjači mrazevi se očekuju u januaru, posebno na simulaciji ECMWF modela, a jaki mrazevi su mogući i u februaru.

DUGOROČNA, SEZONSKA, PROGNOZA ZA ZIMU 2025/26

OPŠTE STANjE SVETSKOG MORA ZA ZIMU 2025/26

Pred nama je zima koja će imati vrlo neobične anomalije vode svetskog mora za koje nema analognih godina u arhivama.

Očekuje se blago negativno odstupanje vode Pacifika u zoni od obale Perua do Indonezije, konkretno moguća je vrlo slaba „La Nina“. Nije još sasvim jasno hoće li „La Nina“ biti proglašena jer za to je potrebno da u tri tromesečna perioda negativno odstupanje vode za redom bude niže od -0,5 stepeni Celzijusa, a to je trenutno vrlo upitno.

Svakako ćemo se nalaziti na hladnijoj strani ENSO oscilacije. Na području Pacifika se očekuje negativno PDO faza (pacifička dekadna oscilacija) i vode hladnije od proseka bi se prostirale od Aljaske preko Havaja do obala Kalifornije.

Atlantik bi generalno bio topliji od proseka, ali bi se u prostoru priobalja Severne Amerike ka zapadu Velike Britanije mogla javiti negativna anomalija. Indijski okean bi tokom zime i dalje bio topliji na istoku nego na zapadu (negativan dipol Indijskog okeana) ali bi taj signal tokom drugog dela zime išao kao neutralnoj fazi, a tokom proleća bi postao pozitivan.

Ovakva anomalija vode svetskog mora nisu tipične i jako je teško naći kartu anomalija sličnih ovoj u arhivama kada je u pitanju merenje temperature svetskog mora.

KVAZI-BINALNA OSCILACIJA (QBO)

Ovaj parametar predstavlja smenu dominacije istočnih ili zapadnih vetrova u višim slojevima troposfere. Kada su dominantni istočni vetrovi znatno je veća verovatnoća za jače poremećaje stabilnosti troposfernog polarnog vrtloga i pojavu SSW (naglog zagrevanja stratosfere), dok kada dominiraju zapadni vetrovi ta verovatnoća je znatno niža. Atmosfera je još sredinom leta prešla i jaku istočnu fazu ove oscilacije i tako će biti i tokom ove zime.

NAO STANjE TOKOM ZIME

NAO (severno-atlatska-oscilacija) je index koji meri razliku u vazdušnom pritisku između Azorskog anticiklona i Islandskog ciklona. Kada je ovaj index pozitivan dominiraju jaki zapadni vetrovi koji sa Atlantika donose zimi vlažan ali relativno topao vazduh, dok kada je on negativan zapadni vetrovi su znato slabiji i čak mogu okrenuti na istočne. Pojednostavljeno kada je ovaj index negativan znatno su veće šanse za hladniji faze tokom zime.

Prognozirano stanje NAO indexa kod ECMWF modela sugeriše da bi on trebao biti negativan u decembru i januaru dok bi bi u februaru trebao biti pozitivan, što je u saglasju sa sinoptikom za taj period kada je ovaj model u pitanju.

SNAGA ZAPADNIH VETROVA

Još jedan način da se posmatra snaga i stabilnost polarnog vrtloga je snaga zapadnih, zonalnih, vetrova na oko 60 stepeni sgš. Na prognozi svih modela (izdvojio sam ECMWF kao najpouzdaniji) stoji da bi zapadni vetrovi gotovo celu zimu trebali biti slabiji od proseka, posebno početkom zime kada bi oko kraja decembra i početka januara postojala velika verovatnoća za njihovo prelaženje na istočni smer što bi gotovo sigurno bila posledica procesa naglog zagrevanja stratosfere. Tek početkom februara bi vetrovi mogli ponovo dostići prosečne vrednosti ali se za sada ne prognozira njihov odlazak u zonu iznad proseka.

PROGNOZA ECMWF MODELA

DECEMBAR

Sinoptika kod ECMWF modela za decembar pokazuje građenje jakog blokirajućeg, anticiklona u širem prostoru Arktika i Skandinavije. U ovom položaju anticiklon bi uslovio izmenu vazdušnih strujanja nad Evropom. Ciklonska aktivnosti sa Atlantika bi umesto normalne progresije zapad-istok odlazila preko Biskejskog zaliva ka Mediteranu i dalje ka Bliskom istoku.

U isto vreme po istočnoj periferiji tog anticiklona bi uz zapadne Rusije ka našem delu Evrope strujano relativno hladan vazduh. Sudaranje tog hladnog i suvog sa toplijim i vlažnim vazduhom nad Mediteranom bi nad ovom akvatorijom uslovljavalo česte ciklogeneze te bi naš deo Evrope imao česte prolazne padavine. Na planina bi to svakako bio sneg, a u nizijama u početku kiša, a kada usledi dalje jačanje anticiklona i pojačanje hladnog prodora onda verovatno i sneg, posebno u drugom delu meseca. Uz ovakvu anomaliju vazdušnog pritiska bi dominirali vetrovi istočnog kvadranta.

JANUAR

Sinoptička situacija iz decembra bi se uz manje izmene nastavila i u januaru. Model i dalje pokazuje jak anticikonalni blok ali ovog puta više ka Skandinaviji i Baltičkim zemljama. Po istočnoj periferiji tog anticiklona ka naše delu Evrope bi se i dalje odvijao prodor hladnog vazduha, dok bi zemlje zapadne Evrope i Velika Britanije bila sada na njegovoj periferiji. Time bi strujanje bilo jače i postojanije nad našim delom Evrope te u koliko se ovakva sinoptika ostvari januar 2026 bi bio najhladniji zimske mesec. Verovatno će u toku meseca postojati varijacije u snazi hladnog podora i moguća su kraća otopljenja, ali bi ovakav signal generalno deo relativno hladan januar sa temperaturama oko ili malo ispod proseka.

Sneg bi bio česta pojava posebno kada nešto vlage sa Atlantika uđe u Mediteran i tamo uslovi sekundarnu ciklogenezu koja bi se onda kretala na istok i u sudaru sa hladnijim vazduhom donosila sneg pre svega severu Balkanskog poluostrva mada u koliko hladnoće bude dovoljno od bi bio moguće ponegde i na jugu. Očekuju se i dosta jaki jutarnji mrazevi, često oko -15 stepeni Celzijusa, na planinama i niže, posebno uz vedre dane početkom i krajem meseca. Krajem meseca bi ovaj anticiklonalni blok polako slabio što bi bio uvod u manje hladan i padavinama bogatiji februar.

FEBRUAR

Postavka ECMWF modela za februar se menja. Anticiklonalni blok bi oslabio i odmakao ka zapadu Rusije dok u isto vreme ojačao greben Azorskog anticiklona. U ovakvim uslovima bi se preko središnje Evrope postavio “Greben” visokog vazdušnog pritiska. U isto vreme bi ojačao i Islandski ciklon te bi vlažniji ali zimi relativno topao atlantski vazduh lakše i češće dolazio do zapadne i dela središnje Evrope. Naš deo Evrope bi se i dalje barem delomično nalazio u polju ovog anticiklona ali bi hladno strujanje bilo potisnuto još više na istok, ka regiji Turske te bi hladnoća iz Sibira znatno ređe dolazila do nas. U ovakvim okolnostima se očekuje znatno topliji i promenjivi mesec uz česta prolazna naoblačenja i pojavu padavina. Za razliku od januara kada bi to uglavnom trebao biti sneg u februaru se očekuje češća pojava kiše u nižim i snega samo u planinskim predelima. Ipak bi povremeno uz jača zahlađenja snega bilo i u nizijama uz pojavu umerenih mrazeva i do -10 stepeni Celzijusa ali bi ta zahlađenje bila prolazna (3-5 dana) te bi se i snežni pokrivač brzo otapao. Krajem meseca kad anticiklon nad zapadnom Rusije potpuno oslabi, sve jači uticaj Atlantika bi nam mogao doneti jugozapadno vazdušno strujanje i rano proleće. U globalu ovaj mesec bi bio malo topliji od proseka.

PROGNOZA CFSV2 MODELA


DECEMBAR

Za razliku od Evropskog modela, američki model kada je u pitanju decembar nema signal za građenje anticiklona i širem području Skandinavije i daje znatno tipičniju zimku sinoptiku. Azorski anticiklon će biti jači nego obično i malo pomeren na sever, dok će se nad prostorom Skandinavije i zapadne Rusije nalaziti prostrano ciklonalno polje. U ovakvom rasporedu vazdušnog pritiska decembar ne bi doneo neko jaču zimu i samo bi povremeno kratkotrajni prodori hladnih frontova donosili prolazna naoblačenja i zahlađenja uz kratkotrajan sneg u nizijama, dok se on češće očekuje u oblastima preko 900mnv. Dominirao bi vetar zapadnog kvadranta koji zimi nije posebno hladan, ispred frontova jugozapadni,a iza frontova severozapadni. Minimumi bi se uz prolazna razvedravanja kretali do oko -8 stepeni Celzijusa, dok bi se dnevni maksimumi najčešće kretali od +4 do +10 stepeni Celzijusa, tako da bi u ovom slučaju decembar bio malo topliji od proseka sa prosečnom količinom padavina. U nizijama ne bi dolazilo do formiranja većeg i trajnijeg snežnog pokrivača.

JANUAR

Na CFSV2 modelu januar donosi značajnu promenu sinoptike. Dolazi do formiranja jakog anticiklona u širem prostoru od zapadne Rusije, Skandinavije i središnje Evrope. U takvim uslovima bi došlo do zaustavljanja zonalnog, zapadnog, strujanja i umesto njega bi se ka većem delu istočne Evrope pokrenulo znatno hladnije, severoistočno vazdušno strujanje. To strujanje bi obzirom na položaj anticiklona bilo posebno jako na krajnjem istoku Evrope te bi u slučaju ostvarenja ovakve sinoptike vrlo hladno vreme u toku ovog meseca bilo nad Grčkom i Turskom. Dovoljno hladnoće bi stizalo i do našeg dela Evrope te bi to u kombinaciji sa vlagom nad Mediteranom donosilo prolazna naoblačenje i najčešće snežne padavine. U ovom slučaju bi januar bio hladniji od proseka i minimumi bi se tokom vedrih noći često spuštali na oko -15 stepeni Celzijusa, dok bi maksimumi najčešće bilo oko ili ispod nule uz povećan broj “ledenih dana” (Tmax<0,0 stepeni CelzijusaI) te bi u tom slučaju srednja temperatura januara bila oko ili malo ispod proseka.

FEBRUAR

Prognoza sinoptike se kod cfsv2 modela za februar se bitno razlikuje od ostalih modela. U tom mesecu većina dugoročnih modela ima signal za postepeno slabljenje blokade i jačanje zapadnih vetrova ali ovaj model baš suprotno jača anticiklonalnu blokadu i postavlja je u još hladniji položaj barem kad je naš deo Evrope i pitanju. Veći deo ovog meseca bi snažno, blokirajuće polje anticiklona bilo prisutno u širem prostoru od ruskog Arktika, Skandinavije sve do Velike Britanije. Ovo je još malo zapadniji položaj od onog predviđenog za januar i time bi koridor za prodor hladnog vazduha bio još više otvoren ka Sibiru odakle bi uz hladne istočne vetrove stizala hladnoća, dok bi vlažan i zimi, relativno topao Atlantski vazduh ostalo daleko na otvorenom Atlantiku. Uz ovakvu sinoptiku februar bi mogao biti vrlo hladan sa temperaturama znatno ispod proseka uz jake, hladne, istočne vetrove. Snega veći deo meseca ne bi bilo mnogo jer bi izvorišta vlage bila dosta daleko od nas ali to je vrlo teško prognozirati i dovoljan je jedan ciklon nad Jadranom da u kombinaciji sa hladnoćom kontinentalni oblastima donese par dana obilnog snega. Mrazevi bi često bili oko ili malo ispod -10 stepeni Celzijusa, dok bi maksimumi vrlo četo ostajali ispod -3 stepena Celzijusa.

PROGNOZA KINESKOG CMA MODELA

DECEMBAR

Treći vrlo pouzdan model je kineski CMA model. Za decembar on takođe poput ECMWF modela simulira jaku anticiklonalnu blokadu u širem prostoru Arktika i Skandinavije, gotovo identično kao i ECMWF model. Posledice bi bilo vrlo slične, po istočnoj periferiji tog sistema iz Rusije bi se ka nama spuštao u talasima hladan vazduh te bi to u kombinaciji sa sekundarnim ciklogenezama nad Sredozemljem za nas značilo snežan i relativno hladan mesec. Kako je ovo anomalnija iskazana za ceo mesec, ne znači da će se ona održavati celog meseca, već da bi u njegovom jednom delu mogla biti jako izražena i tada bi uz mrazeve i do -15 stepeni palo dosta snega. Dominirali bi istočni vetrovi koji bi nam donosili hladan vazduh, a kako je ciklonalna anomalija pomerena dosta na jug obilnije snežne padavine se moguće nad južnim delom Balkanskog poluostrva.

JANUAR

Prema CMA modelu januar bi doneo popuštanje anticiklonalne blokade nad Arktikom i izmeštanje jezgra anticiklona nad Veliku Britaniju. Ovo bi pre svega za zapadnu Evrope značilo suv, anticiklonalni, tmuran ali manje hladan mesec, do bi ka nama i dalje po istočnoj periferiji tog anticiklona često prodirao maritimno-polarni vazduh. Ipak, kako ova vazdušna masa nije toliko hladna kao Arktička, jakih mrazeva bi bilo manje nego u decembru ali zato padavina bilo više i bilo bi češće. Položaj baričkih sistema i dalje najavljuje da će nad nama često dominirati hladno, severozapadno i severno vazdušno strujanje te bi najčešće i u nizijama bilo snega ali bi ipak povremeno dolazilo do kraćih otopljenje sa kišom. Vetar bi sa istočnog okrenuo na manje hladan, severozapadni smer te bi umesto Arktičkog, priticao vlažniji i manje hladan maritimno-polarni vazduh. Jakih mrazeva, posebno onih oko -15 bi bilo znatno manje, dok bi se dnevni maksimum kretao oko ili malo ispod nule, a srednja temperatura meseca bi bilo oko ili malo ispod proseka.

FEBRUAR

Slično CFSV2 modelu i CMA model na slabi nego nasuprot tome jača anticiklonalnu blokadu u ovom mesecu postavljajući je gotovo identičan položaj u oblast od ruskog Arktika, Skandinavije do Velike Britanije. U ovakvom položaju bi anticiklon ka našem delu Evrope usmerio veću količinu vrlo hladnog vazduha iz Sibira te bi februar 2026 bio snežan i znatno hladniji od proseka. Jaki istočni vetrovit bi u određenoj meri sprečili veliko noćno hlađenje atmosfere te minimumi uglavnom ne bi padali ispod -13 stepeni Celzijusa ali bi maksimumi bilo dosta niski, najčešće od -6 do -3 stepena Celzijusa. Snižen vazdušni pritisak nad Mediteranom bi povremeno donosio talase padavina (uglavnom snega) tako da bi se u toku celog meseca snežni pokrivač održavao i u nizijama.

(meteomarko.wordpress.com)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SVETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA: Vreme za budnost, znanje i prevenciju