SUSTRA SE SLAVI ĐURĆIC: Budite na oprezu, ko ne ispoštujete ove običaje sledi mu teška godina

Ђорђе Грмуша
Đorđe Grmuša

15. 11. 2025. u 15:49

ĐURĐIC, jedna od najrasprostranjenijih srpskih krsnih slava, obeležava se 16. novembra i posvećena je prenosu moštiju Svetog Georgija velikomučenika

СУСТРА СЕ СЛАВИ ЂУРЋИЦ: Будите на опрезу, ко не испоштујете ове обичаје следи му тешка година

Foto: SPC

Ovaj datum smatra se važnim u hrišćanskom i narodnom običajnom kalendaru, a prate ga dugogodišnja verovanja i stroga pravila koja se i danas poštuju.

Šta nikako ne sme da se radi na Đurđic?

Prema starim srpskim običajima, Đurđic je dan odmora i duhovnog mira, pa zato važe sledeće zabrane:

1. Ne rade se teški fizički poslovi

Veruje se da svaki naporan rad na ovaj dan može doneti nesreću, bolest ili lošu sreću tokom cele naredne godine.

2. Zabranjen je lov

Narodno predanje kaže da onaj ko krene u lov na Đurđic može očekivati niz pehova i neprijatnosti u narednim mesecima.

3. Od 16. do 24. novembra ništa se ne iznosi iz kuće

Period od nekoliko dana nakon Đurđica naziva se Mratinci ili Vučiji dani. U tom periodu ne iznosi se hrana, odeća ili bilo kakve stvari iz doma, jer se smatra da to može prizvati nesreću.

4. Žene ne rade ručne radove

Zabranjeni su šivenje, vezenje i drugi ručni poslovi, a isto važi i za zanatlije poput krojača i obućara. Pranje garderobe takođe se izbegava.

 

Foto: SPC, Shutterstock

 

 

Ko je bio Sveti Georgije?

Sveti Georgije velikomučenik stradao je 303. godine tokom vladavine cara Dioklecijana, kada je zbog otvorenog ispovedanja hrišćanske vere odbio poslušnost paganskim naredbama. Zbog smelog svedočenja vere, osuđen je na smrt odsecanjem glave. Njegov mučenički podvig snažno je uticao na širenje hrišćanstva, pa je ubrzo postao jedan od najpoštovanijih svetitelja.

Za razliku od Đurđevdana, koji se slavi 6. maja i posvećen je njegovom rođenju, Đurđic obeležava prenos njegovih moštiju iz Nikomidije u palestinsku Lidu, zavičaj njegove majke.

Običaji na Đurđic

U pojedinim krajevima Srbije i danas se poštuju posebni rituali.
U Zapadnoj Srbiji domaćini tradicionalno kolju crnog petla ili pile, dok se u Hercegovini često prinosi žrtva u vidu crnog jareta. Ovi običaji se obavljaju u tišini kako bi se kuća zaštitila od napada vukova i drugih nevolja.

(Alo)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Štednja – najpouzdaniji način da svoje planove pretvorite u stvarnost