I JAVNOST "PRETRESA" KANDIDATE ZA SANU: Akademija na uvid stavlja referate o ličnostima koje će birati Skupština početkom novembra

SRPSKA akademija nauka i umetnosti stavila je na uvid referate o kandidatima za članstvo u SANU kojih ima 33, a o kojima će konačnu reč dati izborna skupština početkom novembra.

И ЈАВНОСТ  ПРЕТРЕСА  КАНДИДАТЕ  ЗА САНУ: Академија на увид ставља реферате о личностима које ће бирати Скупштина почетком новембра

Foto Z. Jovanović

Izborna građa može da se pogleda svakog radnog dana u prostorijama Biblioteke SANU do 17. septembra, a ustanove, udruženja i pojedinci mogu podneti Predsedništvu SANU prigovore na referate za izbor kandidata i na mišljenje odeljenja SANU. Prigovori se podnose u pisanoj formi Predsedništvu akademije u periodu od 18. do 25. septembra poštom ili preko pisarnice SANU.

Ovo je, inače, deo uobičajene procedure tokom izbornog procesa u Akademiji koji je počeo pre godnu dana, a tokom koga je "pretereseno" mnogo predloga za buduće akademike. Ipak, svih osam odeljenja izglasala su ukupno 33 kandidata koji su dobili dvotrećinsku većinu akademika.

Najmalobrojniji u regionu

RUKOVODSTVO SANU u više navrata upozoravalo je da je naša Akademija jedna od najmaloborojnih u regionu, pa se nadaju da će predstojeći izbori to promeniti. Odeljenja, inače, mogu imati najaviše 25 članova, ali većina nije ni blizu tog broja. Najmalobrojnije je Odeljenje društvenih nauka koje ima osam članova, a najviše ima lekara, pa tako Odeljenje medicinkih nauka ima 24 člana

Među 33 predložena kandidata je čak 13 žena, a među njima su dve sa odeljenja umetnosti, književnica Vida Ognjenović i kompozitorka Aleksandra Vrebalov, a osim njih dve, kandidati umetnici su reditelj Želimir Žilnik i arhitekta Dejan Miljković.

Kada je reč o odeljenju za jezik i književnost, zanimljivo je da su prošle tri dame, dok niko od predstavnika jačeg pola nije dobio potrebnu podršku kolega akademika. Tako će se na skupštini u novembru glasati o književnici Mileni Marković koju su, inače, predložili akademici Matija Bećković, Ljubomir Simović i Dušan Kovačević. Osim nje, prošle su i teoretičarka književnosti Gorana Raičević, i lingvista Marta Bjeletić.

Na odeljenju društvenih nauka, koje je trenutno najmalobrojnije i ima svega osam čalnova, podršku je dobilo njih petoro - sociolog Slobodan Antonić, ekonomista Milojko Arsić, folozof Boris Milosavljević, demograf Mirjana Rašević i psiholog Snežana Smederevac. Ovo odeljenje, inače, predložilo je čak 33 ličnosti, ali je petoro dobilo od akademika dotrećinsku većinu.

Na Odeljenju medicinskih nauka, koje je trenutno i najbrojnije, prošli su profesori doktori Lazar Davidović, Branko Beleslin, Gordana Kocić i Milan Nedeljković.

Na Odeljenju istorijskih nauka najviše glasova dobio je Petar Krestić, sin akademika Vasilija Krestića, i uz njega dalje idu Vesna Bikić, Igor Borozan, Aleksandar Rastović, Bojana Krsmanović i Ivan Jordović.

Na Odeljenju matematike, fizike i geonauka prošli su Mirjana Ivanović, Magdalena Đorđević, Antun Balaž, Stevo Stević, Veljko Milutinović i Dejan Prelević.

Odeljenje tehničkih nauka podržalo je četvoro kandidata - Vesnu Mišković Stanković, Branka Kolundžiju, Branka Matovića i Miroslava Dramićanina.

Izborna skupština na kojoj će akademci odlučivati ko će od ove 33 ličnosti ući u akademiju održaće se 7. novembra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

SLOBODA KOJOJ JE TEŠKO ODOLETI: Zašto ovog leta svi žele da probaju SUP dasku?