I JAVNOST "PRETRESA" KANDIDATE ZA SANU: Akademija na uvid stavlja referate o ličnostima koje će birati Skupština početkom novembra
SRPSKA akademija nauka i umetnosti stavila je na uvid referate o kandidatima za članstvo u SANU kojih ima 33, a o kojima će konačnu reč dati izborna skupština početkom novembra.
Foto Z. Jovanović
Izborna građa može da se pogleda svakog radnog dana u prostorijama Biblioteke SANU do 17. septembra, a ustanove, udruženja i pojedinci mogu podneti Predsedništvu SANU prigovore na referate za izbor kandidata i na mišljenje odeljenja SANU. Prigovori se podnose u pisanoj formi Predsedništvu akademije u periodu od 18. do 25. septembra poštom ili preko pisarnice SANU.
Ovo je, inače, deo uobičajene procedure tokom izbornog procesa u Akademiji koji je počeo pre godnu dana, a tokom koga je "pretereseno" mnogo predloga za buduće akademike. Ipak, svih osam odeljenja izglasala su ukupno 33 kandidata koji su dobili dvotrećinsku većinu akademika.
Najmalobrojniji u regionu
RUKOVODSTVO SANU u više navrata upozoravalo je da je naša Akademija jedna od najmaloborojnih u regionu, pa se nadaju da će predstojeći izbori to promeniti. Odeljenja, inače, mogu imati najaviše 25 članova, ali većina nije ni blizu tog broja. Najmalobrojnije je Odeljenje društvenih nauka koje ima osam članova, a najviše ima lekara, pa tako Odeljenje medicinkih nauka ima 24 člana
Među 33 predložena kandidata je čak 13 žena, a među njima su dve sa odeljenja umetnosti, književnica Vida Ognjenović i kompozitorka Aleksandra Vrebalov, a osim njih dve, kandidati umetnici su reditelj Želimir Žilnik i arhitekta Dejan Miljković.
Kada je reč o odeljenju za jezik i književnost, zanimljivo je da su prošle tri dame, dok niko od predstavnika jačeg pola nije dobio potrebnu podršku kolega akademika. Tako će se na skupštini u novembru glasati o književnici Mileni Marković koju su, inače, predložili akademici Matija Bećković, Ljubomir Simović i Dušan Kovačević. Osim nje, prošle su i teoretičarka književnosti Gorana Raičević, i lingvista Marta Bjeletić.
Na odeljenju društvenih nauka, koje je trenutno najmalobrojnije i ima svega osam čalnova, podršku je dobilo njih petoro - sociolog Slobodan Antonić, ekonomista Milojko Arsić, folozof Boris Milosavljević, demograf Mirjana Rašević i psiholog Snežana Smederevac. Ovo odeljenje, inače, predložilo je čak 33 ličnosti, ali je petoro dobilo od akademika dotrećinsku većinu.
Na Odeljenju medicinskih nauka, koje je trenutno i najbrojnije, prošli su profesori doktori Lazar Davidović, Branko Beleslin, Gordana Kocić i Milan Nedeljković.
Na Odeljenju istorijskih nauka najviše glasova dobio je Petar Krestić, sin akademika Vasilija Krestića, i uz njega dalje idu Vesna Bikić, Igor Borozan, Aleksandar Rastović, Bojana Krsmanović i Ivan Jordović.
Na Odeljenju matematike, fizike i geonauka prošli su Mirjana Ivanović, Magdalena Đorđević, Antun Balaž, Stevo Stević, Veljko Milutinović i Dejan Prelević.
Odeljenje tehničkih nauka podržalo je četvoro kandidata - Vesnu Mišković Stanković, Branka Kolundžiju, Branka Matovića i Miroslava Dramićanina.
Izborna skupština na kojoj će akademci odlučivati ko će od ove 33 ličnosti ući u akademiju održaće se 7. novembra.
Preporučujemo
ZNATNO TOPLIJE I PROMENLjIVO OBLAČNO: Vremenska prognoza za petak, 2. janaur
02. 01. 2026. u 00:05
BEBI BUM U NOVOGODIŠNjOJ NOĆI U VRANjU: Prve bebe rođene nakon ponoći blizanci
01. 01. 2026. u 19:45
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)