PREMINUO AKADEMIK DRAGOSLAV MARINKOVIĆ: Odlazak poznatog genetičara
SRPSKA akademija nauka i umetnosti saopštila je da je u Beogradu, u 90 godini, preminuo njen redovni član Dragoslav Marinković jedan od od naših najistaknutiji biologa i genetičara.
sanu
Polje njegovog naučnog rada obuhvatalo je evolucionu biologiju, genetiku i bioetiku. Diplomirao je 1957. godine na Odseku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Na istom fakultetu, 1960. godine, završio je magistarske studije iz oblasti ekologije i biologije ponašanja, a doktorsku disertaciju iz oblasti populacione genetike odbranio je 1965. godine. Boravio je na postdoktorskom usavršavanju na Rokfelerovom univerzitetu u Njujorku i na Kalifornijskom univerzitetu u Dejvisu.
U zvanje asistenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu izabran je 1959. godine. Na matičnom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1981. godine. Bio je šef Katedre za genetiku i evoluciju.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1997, a za redovnog 2003. godine. Obavljao je dužnost zamenika sekretera Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU (2002‒2006). Bio je član Odbora za biologiju SANU, Akademijskog odbora „Čovek i životna sredina", kao i Akademijskog odbora za proučavanje života i rada naučnika u Srbiji i naučnika srpskog porekla.
Njegova bogata bibliografija broji više od 200 naučnih radova. Autor je dva univerzitetska udžbenika, više priručnika za nastavu genetike, a koautor je brojnih monografija i 23 srednjoškolska udžbenika.
Kao istaknuti naučnik bio je član više stručnih udruženja i institucija, među kojima su: Društvo genetičara Srbije, Antropološko društvo Srbije, Društvo bioetičara Srbije i Američko društvo za unapređenje nauka. Obavljao je dužnost predsednika i potpredsednika Srpskog biološkog društva. Bio je član Osnivačkog saveta Evropskog društva za evoluciju sa sedištem u Cirihu i jedan od osnivača Saveza društava genetičara Jugoslavije. Takođe, bio je počasni predsednik Nacionalnog komiteta za bioetiku Uneskove komisije Republike Srbije sa sedištem u SANU.
Za svoj naučni i nastavni rad primio je brojne nagrade i priznanja među kojima se izdvajaju: Aprilska nagrada studenata Beogradskog univerziteta (1964, 1989), Orden rada sa zlatnom zvezdom (1985) i nagrada „Prof. dr Vojislav Stojanović" Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije.
Svojim naučnim i pedagoškim radom dao je veliki doprinos razvoju nauke u Srbiji. Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i za sveukupno srpsko društvo.
Preporučujemo
STIŽE ZAHLAĐENjE, SNEG OD OVOG DATUMA: RHMZ objavio novu prognozu za naredne dane
18. 12. 2025. u 14:02
„Gradska čistoća” u kontinuiranoj borbi protiv nelegalnog odlaganja otpada
18. 12. 2025. u 14:00
Oglasili se stručnjaci – evo koliko je u Srbiji zaista zavisnika od igara na sreću
18. 12. 2025. u 14:00
FICO ZAGRMEO: Ono što Brisel radi Srbiji nema nikakve veze sa zdravim razumom!
PREMIJER Slovačke Robert Fico izjavio je danas da će na samitu EU - Zapadni Balkan govoriti u korist Srbije, kao i da ono što EU radi Srbiji nema veze sa zdravim razumom i da je kažnjavaju zbog njenih suverenih stavova.
17. 12. 2025. u 15:34
"SRBE SU RASTRGLI, RASTRGLI SU JEDAN NAROD" Putin žestoko udario po Evropi: Tamo nema civilizacije, samo degradacije!
ISPOSTAVILO se da na Zapadu nema nikakve civilizacije, već samo kontinuirana degradacija, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na proširenom kolegijumu Ministarstva odbrane Rusije.
17. 12. 2025. u 13:13
MIMU ZAUSTAVILA POLICIJA: Iznenadilo ih je ono što su zatekli u kolima
NAKON što ih je zaustavila policija, prizor u kolima ih je iznenadio...
17. 12. 2025. u 10:09
Komentari (0)