PREMINUO AKADEMIK DRAGOSLAV MARINKOVIĆ: Odlazak poznatog genetičara
SRPSKA akademija nauka i umetnosti saopštila je da je u Beogradu, u 90 godini, preminuo njen redovni član Dragoslav Marinković jedan od od naših najistaknutiji biologa i genetičara.
sanu
Polje njegovog naučnog rada obuhvatalo je evolucionu biologiju, genetiku i bioetiku. Diplomirao je 1957. godine na Odseku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Na istom fakultetu, 1960. godine, završio je magistarske studije iz oblasti ekologije i biologije ponašanja, a doktorsku disertaciju iz oblasti populacione genetike odbranio je 1965. godine. Boravio je na postdoktorskom usavršavanju na Rokfelerovom univerzitetu u Njujorku i na Kalifornijskom univerzitetu u Dejvisu.
U zvanje asistenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu izabran je 1959. godine. Na matičnom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1981. godine. Bio je šef Katedre za genetiku i evoluciju.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1997, a za redovnog 2003. godine. Obavljao je dužnost zamenika sekretera Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU (2002‒2006). Bio je član Odbora za biologiju SANU, Akademijskog odbora „Čovek i životna sredina", kao i Akademijskog odbora za proučavanje života i rada naučnika u Srbiji i naučnika srpskog porekla.
Njegova bogata bibliografija broji više od 200 naučnih radova. Autor je dva univerzitetska udžbenika, više priručnika za nastavu genetike, a koautor je brojnih monografija i 23 srednjoškolska udžbenika.
Kao istaknuti naučnik bio je član više stručnih udruženja i institucija, među kojima su: Društvo genetičara Srbije, Antropološko društvo Srbije, Društvo bioetičara Srbije i Američko društvo za unapređenje nauka. Obavljao je dužnost predsednika i potpredsednika Srpskog biološkog društva. Bio je član Osnivačkog saveta Evropskog društva za evoluciju sa sedištem u Cirihu i jedan od osnivača Saveza društava genetičara Jugoslavije. Takođe, bio je počasni predsednik Nacionalnog komiteta za bioetiku Uneskove komisije Republike Srbije sa sedištem u SANU.
Za svoj naučni i nastavni rad primio je brojne nagrade i priznanja među kojima se izdvajaju: Aprilska nagrada studenata Beogradskog univerziteta (1964, 1989), Orden rada sa zlatnom zvezdom (1985) i nagrada „Prof. dr Vojislav Stojanović" Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije.
Svojim naučnim i pedagoškim radom dao je veliki doprinos razvoju nauke u Srbiji. Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i za sveukupno srpsko društvo.
Preporučujemo
IZ MINUSA U PLUS, Baba Marta se ne da još: Vremenska prognoza za petak, 20. mart
20. 03. 2026. u 00:00
MSP SRBIJE: Avion iz Dohe sa 250 srpskih državljana sleteo u Beograd
19. 03. 2026. u 21:43
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)