APARATE ZA OŽIVLJAVANJE I NA STADIONE: Inicijativa da se na javnim mestima postave defibrilatori stara deceniju i po, tek sada vidimo pomake
U SRBIJI oko 25.000 ljudi godišnje doživi iznenadni srčani zastoj ili flater, odnosno nekontrolisane kontrakcije srca, a ukoliko se to desi na javnom mestu, mimo bolnice, šanse da prežive imaju oni kojima je u prvih tri do pet minuta pružena pomoć. Posle toga, preživljava samo pet do sedam odsto pacijenata.
FOTO: Arhiva novosti
Defibrilator je elektromedicinski uređaj, koji se koristi prilikom pružanja prve pomoći kod srčanog udara i drugih poremećaja ritma, a u svetu je uobičajen ne samo u malim ambulantama, već i na aerodromima, u helikopterima, avionima, na većim javnim skupovima, u čekaonicama i stadionima. Može se nabaviti i za kućnu upotrebu. On utvrđuje prisustvo ili poremećaje srčanog ritma i pomoću električnog udara, odnosno elektrošoka normalizuje rad srca.
Ako se pravovremeno započnu mere oživljavanja, u prva tri minuta od naglog srčanog zastoja, stopa preživljavanja dostiže 70 odsto. Osoba se tako održava u životu dok ne dođe hitna medicinska pomoć.
Infrastruktura železnice Srbije primila je prošle nedelje 10 aparata kao donaciju kineskog proizvođača medicinske opreme. Ovi defibrilatori biće raspoređeni duž brze pruge Beograd - Novi Sad, kao i buduće deonice do Subotice.
FOTO: Arhiva novosti
Veliki broj sličnih aparata na javnim mestima spasava na hiljade života. Do sada smo ih imali instalirane na petnaestak mesta u Novom Sadu, zatim u opštini Inđija, kao i u Beogradu, recimo na aerodromu "Nikola Tesla", na kupalištu na Adi Ciganliji, Sportskom centru "11. april", u dvorištu upravne zgrade Crvenog krsta...
Kako za "Novosti" objašnjava dr Arsen Ristić, kardiolog UKCS, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, samo bi u srpskoj prestonici trebalo da ih bude bar na 100 lokacija.
- U svetu je standard da se defibrilatori postavljaju na mestima na kojima ima puno ljudi: od autobuskih i železničkih stanica i aerodroma, zgrada organa državne uprave, sportskih objekata, čekaonica u bolnicama, bankama, poštama... Trebalo bi da ih ima svaka ustanova u kojoj ima dosta ljudi i tamo gde ljudi čekaju. Posebno je važno da ih imaju škole - naglašava prof. Ristić.
On dodaje da njima mogu relativno lako rukovati i laici, jer ih aparat sam vodi, a moguće je instalirati jezik zemlje u kojoj se koristi.
- Uz male instrukcije, bilo ko može da primeni reanimaciju elektrošokom dok ne dođe hitna pomoć. Što više budemo imali ovih mobilnih aparata, više života biće spaseno - navodi naš sagovornik.
Inicijative da se javna mesta opreme defibrilatorima potiču još od 2010. godine. U međuvremenu je i Fudbalski savez Srbije razmatrao da na svakom stadionu budu obavezni i da njihovo prisustvo bude jedan od uslova za početak utakmice.
Dr Arsen Ristić / Foto N. Skenderija
Cena ovih mobilnih aparata, u međuvremenu je počela da pada, pa oni nisu više tako nedostižni kao pre. Prema Ristićevim rečima, bolnički koštaju između 8.000 i 10.000 evra, dok su mali, za javna mesta, dosta jeftiniji. Zavisno od snage i proizvođača, njihova cena je do 3.000 evra.
Kako je naveo predsednik Crvenog krsta Srbije Dragan Radovanović prilikom primopredaje kineske donacije, vredne 1,3 miliona dinara, čak sedam od 10 srčanih zastoja desi se u vanbolničkim uslovima, a život tih ljudi zavisi od onih koji se u datom momentu nađu u njihovoj blizini. Praksa je pokazala da je samo 20 odsto ljudi spremno da pruži prvu pomoć, pre svega zbog nedostatka znanja. Zato Crveni krst sprovodi redovne i besplatne obuke.
APARATI ZA ZDRAVSTVENE CENTRE
PORED kineske donacije jednostavnih pokretnih defibrilatora, i jedna banka donirala je ove aparate, ali za bolničke uslove. Donacija je vredna pet miliona dinara, a dodeljeno je 13 defibrilatora za 10 različitih zdravstvenih ustanova širom Srbije, među kojima su Zdravstveni centar Vranje, Leskovac, Ćuprija, Čačak, Batočina, Velika Plana, a u Vojvodini Šid, Inđija i Subotica.
Profesor Ristić dodaje da bi postavljanje defibrilatora trebalo da prati intenzivna medijska kampanja, kroz koju će građanima biti objašnjeno kako da ih koriste.
Zanimljivo je da su u Beču nekadašnje telefonske govornice, koje se više ne koriste, dobile novu namenu. Osim što se sa njih besplatno može pozvati bilo koji broj za hitne slučajeve, Austrijanci su počeli da ugrađuju i defibrilatore za jednostavnu upotrebu. Prva takva govornica otvorena je još pre četiri godine, u ulici Rotenturmstrase. Bečlijama su na raspolaganju 2.444 govornice koje mogu da promene namenu.
Slične projekte imaju i Britanija, Mađarska, Danska...
Preporučujemo
"MAMA, JA IMAM RAK": Slavica Đukić Dejanović o borbi za život sina jedinca - sam sebi dao dijagnozu
16. 02. 2026. u 19:12 >> 19:12
ŽESTOKE PRETNjE MOSKVI IZ MINHENA: NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se usude da napadnu Baltik
NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se Moskva usudi da izvrši invaziju na baltičke države, upozorio je ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna, odbacujući strahove da bi Moskva mogla brzo da osvoji teritoriju na istoku.
16. 02. 2026. u 15:44
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
Danju spasavao živote u bolnici, noću se pretvarao u MONSTRUMA: Jeziva istina otkrivena godinama kasnije
POLICIJA veruje da je Kris Revak, koji je izvršio samoubistvo nakon što je optužen za ubistvo, možda bio serijski ubica. Njegov život i dela krili su mračnu stranu koja je šokirala istražitelje.
15. 02. 2026. u 09:19
Komentari (0)