KO SE PLAŠIO KRALJA ALEKSANDRA I ZORANA ĐINĐIĆA - Zašto su ubijani srpski vladari
Politički atentati kao zla kob
Izvori fotografija u "Istorijskom dodatku" Profimedija, Arhiv Jugoslavije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Srbije, dokumentacija „Novosti“ i „Borbe“, Vikipedija, TV Hepi – printskrin (video)...
* Ubistva vladara predstavljaju jednu od velikih opsesivnih tema moderne evropske i svetske istorije. Među njima ponajviše ima onih atentata, počevši od ubistva ruskog cara Pavla I Romanova (1801.) pa preko atentata na jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića (1934.), pa sve do likvidacije srpskog premijera Zorana Đinđića (2004.), čiji su nalogodavci ostajali skriveni u prestonicama velikih sila. Sa protokom vremena, opipljivih dikaza je, po pravilu sve manje. Oni su, neretko , sistematski uništavani, da bi se zametnuli tragovi i poništila sećanja. U marseljskom atentatu na kralja Aleksandra pouzdano znamo samo izvršioce. O nalogodavcima se i danas nagađa. Ključna arhivska građa ostaje nedostupna. Varljive beleške savremenika nastajale su, uglavnom, u propagandnim sukobima 20. veka. U ubistvu jugoslovenskog kralja bilo je mnogo zainteresovanih a malo nevinih.
* Gotovo sedam decenija posle marseljske tragedije, u sredu 12. marta 2003, u 12.45 minuta, premijera Srbije su pogodila dva metka, jedan od njih u srce. Na Đinđića je pucano dok je pokušavao da uđe u zgradu Vlade. Kada su automobili prilazili Vladi, nije bilo radio-veze između kolone u kojoj se nalazio i obezbeđenja u Vladi. Nije radila sigurnosna kamera na ulazu. Tunel kojim bi kolona ušla u zgradu Vlade bio je zatvoren zbog radova. U godinama koje su sledile izgrađena su dva narativa o ovom ubistvu. Prvi, zvanični, stvarale su nevladine organizacije i stranke naklonjene EU i SAD. Oni su propovedali da su Đinđića ubili neprijatelji demokratije i reformi, ratni zločinci i njihovi fanovi. Druga teorija zasnovana je na istraživanjima i svedočenju Milana Veruovića i novinara Nikole Vrzića. U temeljito istraženim dokumentima, izjavama svedoka i forenzičkim dokazima koje su tumačili relevantni i pozvani stručnjaci, ova rekonstrukcija govori o širokoj zaveri u kojoj je aktivno ili pasivno uzeo učešća izvestan broj Đinđićevih saradnika. Premijer je, po ovim tvrdnjama, ubijen pucnjima sa zgrade u Birčaninovoj ulici, koja je na suprotnoj strani od zgrade u Admirala Geprata, u kojoj je bio sekundarni atentator. Nažalost ostala je velika nepoznanica da li su na Đinđića okidač iz snajpera povukli njegovi pokušavaju da izbegne bezuslovno stvaranje albanske države na Kosovu i otvarenje pitanja o statusu Republike Srpske, i da li je bio meta, kao i kralj Aleksandar, delovanja velikih sila.
* Sumnje u smrt vladara često su imale veći istorijski uticaj čak i od brutalnih ubistava.
U srpskoj istoriji, uprkos istraživanjima, dokumentima, ispovestima svedoka, ostale su do danas nerazjašnjene činjenice o odlasku jednog broja velikih ličnosti: jesu li otrovani, da li su im pripremana ubistva? Među njima su i smrt cara Dušana, patrijarha srpskog Varnave (1937), poznatog komunističkog funkcionera Slobodana Penezića Krcuna (1964), pa i smrt predsednika Srbije Slobodana Miloševića u ćeliji Haškog tribunala (2006).
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RASPADA SE PARTNERSTVO SA PUTINOM: Ukrajina dobila ključnog saveznika u NATO-u
PRE otprilike deset godina, rat u Siriji pomogao je da se stvori neočekivano partnerstvo na Bliskom istoku između Turske i Rusije. Međutim, ono se sada raspada, tvrdi Njujork tajms. Naime, Turska snažno pomaže Ukrajini da stvori uporište u delu sveta gde je ruski predsednik Vladimir Putin ranije uživao značajan uticaj.
08. 06. 2026. u 09:25
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)